Pregovori o novom financijskom okviru za nadolazeće sedmogodišnje razdoblje obilježit će 2020. godinu, a time dobrim dijelom i hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. U današnjoj raspravi više je puta naglašeno kako 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka koliko Europski parlament traži za sljedeći višegodišnji financijski okvir ne proizlazi iz vakuuma nego je iznos koji je potreban kako bi se ispunili politički prioriteti koje su preuzele sve ključne europske institucije.
Zbog toga ne vidim niti jedan način kako bi se zadovoljili svi deklarirani prioriteti i potrebe koje imaju pojedine europske regije, države članice, ali prije svega europski građani bez uvođenja novih vlastitih sredstava
navodi u raspravi zastupnik Ressler
Europski proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine važan je za sve politike Europske unije te njihovo financiranje, a osobito za nastavak tradicionalnih i uspješnih politika poput kohezijske politike. Proračun se odnosi na sve izazove s kojima se Europa danas suočava – migracije i sigurnost, negativne demografske trendove i razvoj ruralnih područja, poljoprivrednu politiku i borbu protiv klimatskih promjena.
Osim rasprave o napretku reforme vlastitih sredstava te povezanih pitanja, zastupnik Ressler zaželio je potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću uspješan nastavak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uz snažno uključivanje Europskog parlamenta u pregovore o paketu Višegodišnjeg financijskog okvira.