Zastupnik Ressler za Direktno o zaduživanju EU

Voditelj hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Karlo Ressler u Bruxellesu odrađuje svoj drugi mandat. Ressler je predsjednik Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije, član je Konferencije predsjednika izaslanstva i Odbora za proračune te zamjenik u Odboru za proračunski nadzor, Odboru za građanske slobode i unutarnje poslove i u Izaslanstvu za odnose s Arapskim poluotokom.

Završio je Pravni fakultet u Zagrebu, a doktorat je stekao na Max Planck institutu. I prije svoje zastupničke karijere, Ressler je svoje poznavanje europskih institucija i procesa “klesao” kao asistent tada zastupniku u Europskom parlamentu, danas predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću. S pozicije savjetnika u njegovoj prvoj Vladi 2019. odlazi u Bruxelles na svoj prvi mandat eurozastupnika.

Povod za ovaj razgovor su rasprave u tijeku u Parlamentu povodom donošenja novog proračuna Europske unije za iduću godinu, ali i višegodišnjeg proračuna i u tom kontekstu značajne promjene koje se odnose na implementaciju obrambene strategije EU-a u ovim složenim geopolitičkim vremenima kojima svjedočimo.

Koji su Vaši planovi za ovaj mandat u EP-u i na čemu će Vam biti fokus?

Svi koji smo birani na javne dužnosti imamo prije svega odgovornost dati sve od sebe da Hrvatska ostane sigurna i prosperitetna u svijetu koji svakodnevno postaje sve opasniji. Na tome radim u složenoj dinamici Europskog parlamenta, osobito u nama važnim područjima financija i sigurnosti, što uključuje i migracije. Kao koordinator europskih pučana za proračunske politike, posvećen sam najviše oblikovanju europskog proračuna koji Hrvatskoj znatno pomaže u hvatanju koraka s razvijenijim zemljama, kao i smanjenju administrativnog tereta, birokratskih besmislica i dogmatizma zelenih politika.

Krajem ožujka Komisija je predstavila ambiciozan obrambeni paket koji državama članicama osigurava financijska sredstva za poticanje povećanja ulaganja u obrambene kapacitete. Što je po Vama ovdje važno istaknuti i imate li kakve primjedbe? Kakvo je općenito raspoloženje zastupnika u EP-u što se ovoga tiče?

Nakon što su desetljećima ulaganja u obranu i sigurnost bila zapostavljena, Europa sada mora postati spremna uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke. Cilj je dugoročno osnažiti europsku obrambenu industrijsku bazu i potaknuti zajednička europska ulaganja u obranu, gdje i Hrvatska treba tražiti svoju priliku. Povoljnim zajmovima u vrijednosti do 150 milijardi eura na zahtjev država moći će se primjerice financirati zajednička protuzračna i proturaketna obrana, razvoj dronova ili nabava projektila i streljiva. Ideja je da zajednička nabava smanji troškove i rascjepkanost različitih obrambenih sustava te da smanji ovisnost o trećim zemljama u pitanjima obrane, zbog čega je i Parlament pozdravio ciljeve inicijative.

Kako će se jačanje izdvajanja za obranu reflektirati na ostale aspekte proračuna, poput izdvajanja za koheziju i otpornost?

U takvom kontekstu povećanih sigurnosnih potreba i jednog šireg geopolitičkog preslagivanja, započelo je i oblikovanje novog višegodišnjeg proračuna EU. Pregovori o investicijskim prioritetima uvijek su ekstremno složeni, a ovog će puta biti i pravi test europske sposobnosti da odgovori na sigurnosne i gospodarske izazove. Sigurnost i kohezija nisu s suprotnosti, već se međusobno nadopunjuju. Ulaganje u obranu je i jamstvo da ćemo moći zaštititi sve drugo što europski proračun financira, a jasno je i da kohezijska politika koja danas čini otprilike trećinu europskog proračuna mora ostati srž europske solidarnosti.

Kako će nove proračunske mjere EU-a utjecati na Hrvatsku? Možemo li očekivati smanjenje financiranja iz Fondova? Je li već sad jasno koje promjene nas čekaju i u tom smislu treba li se Hrvatska i kako pripremiti za njih?

Za Hrvatsku su obilna europska sredstva više od financijskog instrumenta jer su proteklih godina postala ključni pogonski motor hrvatskog razvoja. Zato nam je važno strateški iskoristiti svaki euro na raspolaganju, a sada i pametno oblikovati novi zajednički europski okvir. Pregovori su još u ranoj fazi, a naš cilj je da i nakon završetka aktualnog proračunskog razdoblja 2027. europski fondovi odgovaraju na naše ključne razvojne potrebe i pomognu nam dugoročno povećati našu konkurentnost i produktivnost. Europski obrambeni napori povezani su s industrijskom politikom, inovacijama i tehnološkim razvojem. I najava ministra obrane Anušića, da se europska sredstva planiraju koristiti i za razvoj tvornice streljiva u Hrvatskoj, pokazuje da će europska ulaganja u obranu pomoći osnaživanju Hrvatske.

Već ste ranije komentirali raspravu u Hrvatskoj koja, što se tiče oporbe, ali i samog predsjednika Milanovića ide u smjeru – izdvajanja za obranu da, ali ne nauštrb socijalnih izdvajanja. Nazvali ste to lažnom dilemom, zašto?

To je apsolutno lažna dilema. Sigurnost je preduvjet, a ne alternativa gospodarskom razvoju ili socijalnoj politici.

Treba li se Europa zaduživati na privatnom međunarodnom tržištu kako bi mogla financirati svoju obrambenu strategiju?

Da, ali s jasnim ciljem povećanja obrambene neovisnosti i dogovorenim planom kako će se dug vratiti. Rekordni investicijski paket 2020. Next Generation EU, za koji je bilo potrebno zaduživanje na financijskim tržištima, pokazao se korisnim u doprinosu gospodarskom rastu, što je posebno izraženo u Hrvatskoj čije gospodarstvo praktički od tada raste značajno brže od ostatka Europe. Međutim, neodgovorno je da još uvijek ne postoji dogovor među državama o načinu otplate glavnice bez čega će od 2028. europske financije godišnje biti opterećene s više od 20 milijardi eura.

Dok smo pripremali ovaj razgovor, rekli ste mi da je u ovom drugom Vašem mandatu u EU-u ponešto drugačija slika u Parlamentu od prethodnog s obzirom na raspodjelu “fotelja”. EPP sada ima 188 zastupnika. Što to konkretno znači za politike o kojima se odlučuje u Parlamentu?

To znači da je postizanje većina zahtjevnije nego ikada. Za razliku od nacionalnih parlamenata, većine u Europskom parlamentu puno su fluidnije i formiraju se često po pojedinim pitanjima. Europska pučka stranka je najjača politička grupacija u Parlamentu – s više mandata nego u prethodnom sazivu, uz osjetni pad broja zastupnika socijalista, liberala i zelenih. Takav novi sastav znači da više nije moguće stvaranje lijevih većina koje su se u prošlom mandatu znale događati. Kao pučani zbog toga imamo posebnu odgovornost predvoditi proeuropsku većinu, a istodobno je jasno da se stvari ne mogu samo nastaviti po starome i da politike moraju reflektirati volju birača s posljednjih izbora.

I za kraj, čini se da američki predsjednik plijeni veliku pažnju na svjetskoj sceni, od odnosa prema Ukrajini i Rusiji, do carina, a vidimo i što se događa oko Grenlanda. Koji su tu Vaši komentari, kako iščitavate pozadinu ovih događaja i kako bi se Europa ovdje trebala postaviti?

Nova američka administracija provodi upravo ono što je predsjednik Trump i najavljivao u kampanji. Na međunarodnoj sceni svjedočimo novoj, ponekad i brutalnoj realpolitici, a uloga SAD-a i svjetski poredak se intenzivno mijenjaju. Europa se tome mora ubrzano prilagoditi – prije svega povećanjem strateške neovisnosti po pitanju gospodarstva, obrane, energetike. Uz sve svoje probleme, EU je gospodarska i trgovinska velesila s 450 milijuna stanovnika. Situacija nas ne bi trebala dovesti do paralize nego – upravo suprotno – potaknuti zajedništvo i djelovanje.