Uredba o povratcima

Unutar Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, zastupnik Karlo Ressler zalaže se i ciljanim amandmanima podržava izmjene prijedloga kojima se dodatno želi osnažiti učinkovitost sustava povratka. U praksi se često događa da osoba kojoj je naloženo napuštanje Unije jednostavno ode u drugu državu članicu, gdje cijeli postupak njihovog povratka kreće ispočetka. Prema službenim podacima, samo 2023. godine izdano je oko 484 tisuće naloga za napuštanje EU, a u istom razdoblju je u treće zemlje stvarno vraćeno oko 91 tisuća ljudi. To znači da je stvarna stopa povratka oko 19%, ili da otprilike svaka peta osoba kojoj je naređeno da napusti EU zaista to i učini. Time se narušava pravna sigurnost, potiče sekundarno kretanje i dodatno opterećuju sustavi zemalja koje se već nalaze pod pritiskom na vanjskoj granici.

Dok Komisijin prijedlog postavlja zajednička pravila za povratak i uvodi niz novosti kao što su Europski nalog za povratak i mehanizam priznavanja odluka drugih država članica, Resslerovi amandmani usmjereni su prvenstveno na stroža postupovna pravila prema državljanima trećih zemalja koji odbijaju surađivati s nadležnim tijelima.

Zastupnik smatra da se dobrovoljni odlazak ne smije tretirati kao preporuka, već kao obvezujuća faza postupka, dok se u slučajevima izbjegavanja rokova mora omogućiti brži prelazak na prisilni povratak. Također je adresirao pitanja pritvora te alternativnih mjera poput javljanja nadležnim tijelima, ograničenja kretanja ili polaganja jamstva, za koje želi da budu usmjerene na sprječavanje bijega iz postupka.

Među najistaknutijim amandmanima je onaj kojim se uvodi novi članak fokusiran na vanjsku dimenziju politike povratka i suradnju s trećim zemljama, čime se povratak nezakonito boravećih državljana trećih zemalja jasno postavlja kao sastavni dio sveobuhvatnog upravljanja migracijama kroz vanjsku politiku Europske unije. Od država članica time se traži izgradnja uravnoteženih partnerstava s trećim zemljama u kojima su povratak, readmisija i održiva reintegracija središnji elementi suradnje, što potencijalno uključuje i uspostavu funkcionalnih povratnih centara u tim trećim zemljama.

„Vrijeme je za učinkoviti sustav povratka ilegalnih migranata. Odluke o povratku prije svega moraju biti provedive. Osim što moraju štititi Schengen i opću sigurnost naših građana, ovakve odluke moraju biti poštene i pravedne prema onima koji u Europu dolaze tražiti zaštitu ili raditi na zakonit način, odnosno moraju poslati jasnu poruku da postoje ozbiljne posljedice za one koji žele iskorištavati naše sustave,“ rekao je Ressler referirajući se na mjere zabrane ulaska u EU.

Stajalište Parlamenta biti će izglasano nakon što nadležni odbor prvo donese svoje stajalište, nakon čega slijede pregovori s Vijećem. Više informacija o ovom zakonodavnom prijedlogu možete pročitati ovdje.