- 11. lipanj 2026.
- Lokalne aktivnosti
U centru Doživi Europu u Zagrebu održana je konferencija za medije „Nova generacija ulaganja u sigurne granice i sprječavanje nezakonitih migracijskih kretanja u EU-u“, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Na konferenciji je govorio zastupnik u Europskom parlamentu i voditelj HDZ/EPP delegacije Karlo Ressler, izvjestitelj Europskog parlamenta za Prijedlog uredbe o uspostavi potpore Unije za Schengenski prostor, europsko integrirano upravljanje granicama i zajedničku viznu politiku za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Ressler je istaknuo da pitanje nezakonitih migracija više nije rubna tema, nego jedno od ključnih sigurnosnih, političkih i društvenih pitanja Europe. Podsjetio je da se Europska unija suočava s masovnim nezakonitim migracijama, krijumčarenjem ljudi, zlouporabama azilnog sustava i hibridnim prijetnjama, zbog čega je zaštita vanjskih granica postala presudna za sigurnost građana i očuvanje Schengena.
„Europa je u proteklom desetljeću pokazala solidarnost i humanost, ali to ne može značiti naivnost ni kaos. Granice se ne čuvaju dobrim namjerama, nego jasnim pravilima koja se poštuju, opremom, ljudima na terenu, političkom voljom i jasnom porukom da nezakoniti ulazak u Europsku uniju ne može biti najlakši put do Europe“, poručio je Ressler.
Govoreći o novom europskom financijskom instrumentu, Ressler je istaknuo da Komisija za razdoblje od 2028. do 2034. predlaže omotnicu od 15,4 milijarde eura za potporu Schengenskom prostoru, integrirano upravljanje granicama i zajedničku viznu politiku. Europski parlament pritom je zatražio 17,12 milijardi eura, u sklopu šireg zahtjeva za snažnijim dugoročnim proračunom EU-a.
„Velika reforma europske politike migracija i azila neće se mjeriti po tome kako zvuči na papiru, nego po sposobnosti Europe da zaštiti vanjske granice, provede povratke onih koji nemaju pravo ostati i sačuva Schengen. Akt o financiranju zaštite granice zato mora osigurati da europski novac ide u konkretne kapacitete: opremu, infrastrukturu, nadzor, digitalne sustave, sigurnosne provjere i potporu policiji na terenu“, istaknuo je Ressler.
Posebno je naglasio hrvatsko iskustvo na vanjskoj granici Europske unije, podsjetivši na pritiske kojima je Hrvatska bila izložena prije ulaska u Schengen. Danas se, istaknuo je, pokazuje da je Hrvatska bila ozbiljna, odgovorna i spremna za Schengen, a modernizacija hrvatske policije ostaje važan dio europske zaštite granica.
„Za Hrvatsku to znači nastavak modernizacije hrvatske policije, koja štiti i hrvatsku i europsku granicu. Građani od Europe traže sigurnost, red i pravila koja se provode. To je i smisao ovog Akta“, poručio je Ressler.
Govoreći o početku pune primjene Pakta o migracijama i azilu, Ressler je naglasio da nova pravila moraju donijeti brže postupke, jasniju odgovornost, učinkovitije povratke i bolju zaštitu vanjskih granica. Posebno je upozorio na neodrživost sustava u kojem se odluke o napuštanju Europske unije donose, ali se ne provode.
„Migracijski sustav nije vjerodostojan ako osobe koje nemaju pravo ostati u Europskoj uniji u praksi ne napuštaju njezin teritorij. Predugo je Europa tolerirala situaciju u kojoj odluke o povratku ostaju administrativni dokument bez stvarnog učinka“, rekao je Ressler.
Kao ključne prioritete u daljnjoj doradi prijedloga izdvojio je financiranje stvarnih kapaciteta za zaštitu granica, usmjeravanje sredstava prema objektivnim pokazateljima i najvećim potrebama, jačanje veze između zaštite granica i povrataka, bolju suradnju s trećim zemljama te modernizaciju velikih europskih informacijskih sustava poput EES-a, ETIAS-a, VIS-a, SIS-a i Eurodaca.
Ressler je zaključio da nova generacija europskih ulaganja mora donijeti više jasnoće, odgovornosti i učinkovitosti u području koje je presudno za sigurnost Europe.
„Građani moraju vidjeti da europski novac izravno služi onome što danas s pravom očekuju od Europske unije: zaštiti vanjskih granica, sigurnosti, redu, vjerodostojnoj provedbi migracijskih pravila i očuvanju funkcionalnog Schengena“, zaključio je Ressler.