07. listopad 2025.
Europski parlament

Stroža vizna politika Europske unije

Tijekom rasprave u Europskom parlamentu o reformi mehanizma suspenzije bezviznog režima, zastupnici su razmatrali prijedlog Europske komisije koji predviđa bržu i odlučniju reakciju na zloupotrebe bezviznog sustava, osobito u slučajevima sigurnosnih prijetnji, naglog porasta neregularnih dolazaka ili kršenja temeljnih prava u trećim zemljama.

U raspravi je voditelj hrvatske HDZ/EPP delegacije Karlo Ressler istaknuo kako je zaštita slobode kretanja jedna od temeljnih europskih vrijednosti, ali i da ona mora ići ruku pod ruku s jačanjem sigurnosti vanjskih granica i učinkovitijim upravljanjem viznim politikama.

„Sloboda kretanja u Europi je vrijednost koju moramo sačuvati. No, ne smijemo zatvarati oči pred stvarnim migracijskim pritiscima i zloupotrebama postojećih rupa u sustavu“, poručio je Ressler.

Posebno je istaknuo važnost nove mogućnosti privremenog ukidanja bezviznog režima u situacijama kada dolazi do njegove instrumentalizacije, kao što je slučaj s ruskim hibridnim djelovanjem preko Bjelorusije.

„Moramo moći odlučno reagirati kada se legalan ulazak koristi kao prečac za zloupotrebe. To nije zaštita samo granica, već i povjerenja građana“, istaknuo je.

Ressler je također upozorio na problem neusklađenih viznih politika u neposrednom susjedstvu EU. Podsjetio je na val migracija iz Burundija preko Srbije kao posljedicu jednostranih odluka o vizama, koje su se brzo prelile na hrvatske granice i bespotrebno opteretile policiju.

U raspravi je odbacio promašene teze pojedinih lijevih i zelenih zastupnika da bi se ovdje radilo o zatvaranju Europe. „Naprotiv – ovdje nije riječ o zatvaranju, već o zaštiti Europe. O zaštiti Schengena i smanjenju pritiska na države prve linije poput Hrvatske“, poručio je.

Na kraju je istaknuo kako je krajnji cilj ovih mjera vraćanje narušenog povjerenja građana, povjerenja koje je izgubljeno zbog godina neučinkovitih politika, pa i europske naivnosti.

Podsjetimo, reforma o kojoj je u lipnju postignut privremeni politički dogovor s Vijećem, predviđa proširenje razloga za suspenziju bezviznog režima. Uz postojeće kriterije, uvode se i novi: hibridne prijetnje poput instrumentalizacije migracija, tzv. zlatne putovnice koje otvaraju sigurnosne rizike, odstupanja od vizne politike EU-a, kršenja Povelje UN-a, teška kršenja ljudskih prava ili humanitarnog prava, kao i odbijanje suradnje s međunarodnim sudovima.