Rekordan paket oporavka prilika je da osnažimo Hrvatsku

Europa je 2020. suočena s povijesnim izazovom globalne pandemije. Naš kontinent postao je globalno žarište koronavirusa, a više od 125.000 ljudi zbog toga izgubilo je život samo u EU-u. Preopterećeni i iscrpljeni liječnici te pretrpane bolnice i krematoriji u jednoj od najbogatijih europskih regija – Lombardiji – ostat će duboko utisnuti u kolektivnu memoriju Europljana.

Radi zaštite zdravlja uvođene su restriktivne mjere. Države su se okrenule prema sebi kako bi zaštitile svoje građane. Obustavljene su gotovo sve gospodarske aktivnosti, mobilnost je minimizirana, a većina država zatvorila je svoje granice. Europski način života dramatično je promijenjen. To je bila razumljiva reakcija, ali je brzo postalo očito da zatvaranja i prvotni izostanak europske solidarnosti imaju teške posljedice.

Rasprave o oporavku

Tjedni prekida gospodarskih aktivnosti stvorili su enormni pritisak na financije čak i najsnažnijih država. Zračne luke i turistička središta diljem Europe još su uvelike prazni, a putovanja poprilično ograničena. U Hrvatskoj se, primjerice, broj noćenja u prva četiri mjeseca 2019. kretao oko 5,6 milijuna, da bi u ovoj godini pao na samo nekoliko tisuća. Sve to predstavlja ogroman šok za europsko gospodarstvo, za koje se očekuje pad od čak 7,4 % u 2020. Iako je virus pogodio sve države članice, posljedice su asimetrične. Neke države, gospodarski sektori i generacije pogođeni su više nego ostali. Zbog toga je ključna opasnost koju Europa mora izbjeći produbljivanje gospodarskih, društvenih i generacijskih razlika.

Oko toga kako to učiniti se od samog početka krize vode žustre polemike. Većinu rasprava o odgovoru na gospodarsku krizu moguće je svesti na debatu o proračunu. To je i logično jer se politički prioriteti u konačnici pretvaraju u stvarnost uglavnom kroz proračunske stavke. Pravi prioriteti svake organizacije vide se u tome kako koristiti ograničena sredstva na raspolaganju. Zbog toga je već prije krize otvorena rasprava o tome kako oblikovati dugoročni europski proračun od 2021. do 2027.

Pomalo pojednostavljeno, ali u biti točno, radi se o suprotstavljenim razmišljanjima i interesima dvaju blokova. S jedne strane nalaze se države članice koje se zalažu da u proračunu Unije bude dovoljno sredstava za kohezijske fondove kako bi se snažno nastavilo sa smanjivanjem gospodarskih razlika unutar Europske unije. U grupi 17 država “Prijateljica kohezije” nalazi se i Hrvatska, uz većinu ostalih novijih i južnijih članica Europske unije. S druge strane nalazi se manji broj država koje žele manji proračun uglavnom usmjeren na nove prioritete, kao što su istraživanje i razvoj, umjetna inteligencija, digitalizacija te klimatske promjene.

Prekretnica za Europu

U takvom kontekstu predstavljen je u srijedu, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu, dugoočekivani Paket oporavka. Prijedlog Europske komisije trebaju usuglasiti sve države članice, a prihvatiti i Europski parlament. To uključuje revidirani višegodišnji proračun u iznosu od 1100 milijardi eura, kao i uspostavu dodatnog fonda oporavka “Nova generacija Europe” od 750 milijardi eura koji bi se financirao zajedničkim zaduživanjem EU-a. Veći dio od 500 milijardi koristile bi države članice kroz nepovratna sredstva unutar postojećih europskih programa, a dio od 250 milijardi kroz povoljne zajmove.

Paket oporavka predstavlja masivnu investiciju u Europu nove generacije – digitalizaciju, zelenu tranziciju i konkurentnost, ali utemeljenu na solidarnosti, koheziji i konvergenciji. Nema nikakve dvojbe da će stoga uvelike odrediti smjer europskog kontinenta u trenutku kada se redefiniraju gospodarstvo, međunarodni odnosi, a i samo europsko društvo. Snažna financijska injekcija uključuje, među ostalim, pomoć državama u provođenju reformi, osiguranje solventnosti i jačanje strateške autonomnosti, osobito u području proizvodnje lijekova i cjepiva. Važan dio oporavka bit će i europski proračun za 2021., prvi proračun nakon krize i prvi proračun novog Višegodišnjeg financijskog okvira, o kojemu pregovaram u ime Europske pučke stranke. Povijest nas uči da je kod svake krize ključna brza i snažna reakcija zbog čega je važno da sljedeći proračun bude ambiciozan i usklađen s Paketom oporavka, na čemu ću inzistirati. Također, uvjeti korištenja fondova ne smiju biti prekompleksni jer će otežati provedbu.

Pregovori o cijelom Paketu oporavka koji slijede neće biti jednostavni. Skepsu prema konceptu plana već su ranije iskazivale četiri neto uplatiteljice – Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija. Njemačka kancelarka Merkel podržava bit prijedloga, ali ni ona ne očekuje da se dogovor o Planu oporavka i novom VFO-u donese kroz lipanj. Ovaj prijedlog, u svakom slučaju, okreće novu stranicu europske povijesti. Ulaganje u najpogođenije države članice u interesu je cijele Europe, a najskuplji bi bio izostanak reakcije.

Prilika za modernizaciju

Paket je iznimno bitan i za Hrvatsku jer će uvelike oblikovati našu zemlju u četvrtom desetljeću naše neovisnosti. Za razliku od prošle financijske krize 2009., Hrvatska je danas članica Europske unije. Štoviše, samo trideset godina od prvih demokratskih izbora predvodi Europsku uniju. Od 2016. godine bilježili smo rast gospodarstva i izvoza. Za mandata ove Vlade Hrvatska je počela ostvarivati proračunski višak, smanjila nezaposlenost i postigla rekordnu zaposlenost. Više od 80 % javnih investicija financira se kroz europske fondove, značajno je porasla stopa isplaćenosti, a od listopada 2016. je stopa ugovorenosti europskih fondova narasla s 9 % na više od 90 % danas, dobrim dijelom i kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem.

U zdravstvenoj i gospodarskoj krizi bez presedana još je očitija važnost našeg članstva i snažnog položaja u Europi. Dok ulazimo u posljednji mjesec hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Hrvatska je značajno bolje pozicionirana nego prije šest mjeseci, a osobito u odnosu na prije četiri godine. Jasno je da je to uspjeh Vlade, HDZ-a i predsjednika Plenkovića. Sada kada je nužna konkretna solidarnost i kad se određuju europski prioriteti za desetljeće pred nama to je ključno. Kroz Plan oporavka predstavljen od Europske komisije za oporavak hrvatskog gospodarstva predviđeni su iznosi od dodatnih desetak milijardi eura što gotovo udvostručuje iznose postojećih europskih fondova koje imamo na raspolaganju.

Iza nas je turbulentno proljeće, dolazi potpuno neuobičajeno ljeto, a i ostatak godine je teško predvidiv. Gospodarska kriza imat će ozbiljne negativne posljedice. Međutim, ambiciozni zajednički odgovor Europske unije brži je i snažniji u odnosu na prošle krize. Za Europu to znači okretanje nove stranice povijesti i prekretnicu. Za Hrvatsku predstavlja priliku za modernizaciju, dodatno ulaganje u digitalizaciju, poduzetništvo i inovacije, razvoj gospodarstva i poljoprivrede. To je prilika koju treba iskoristiti. Prilika koje ne bi bilo bez članstva u Uniji i koju bi bilo nemjerljivo teže iskoristiti bez odgovornog upravljanja javnim financijama i snažnog položaja u Europi.