Predstavljanje života i djela hrvatskog velikana Ruđera Boškovića

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler bio je domaćin okruglog stola o životu i djelu hrvatskog znanstvenika, intelektualca te velikana Ruđera Boškovića.

Okrugli stol, održan na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Maticom hrvatskom, odvio se u okviru desete Feste svetoga Vlaha u Bruxellesu. Na okruglom stolu, o važnosti Ruđera Boškovića koji je ostavio nemjerljiv trag u znanosti, ali i diplomaciji, govorili su župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić, znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala pater Dalibor Renić. Okruglom stolu prisustvovali su i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica te predsjednik kluba Europske pučke stranke u skupštini Vijeća Europe Davor Ivo Stier, uz ostale visoke goste.

Zastupnik Ressler u svom je uvodnom izlaganju istaknuo kako je Ruđer Bošković nepresušan izvor inspiracije, te jedna od najvažnijih osoba svjetske znanstvene povijesti. ‘Iznimnim postignućima zadužio je Dubrovnik, Europu i svijet. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik, kao i dubrovački i papinski diplomat. Istinski homo universalis. Bio je daleko ispred svoga vremena. Kao kozmopolit i istinski globalni građanin, istodobno je bio nepokolebljivo predan svojim korijenima i Dubrovniku. Duboko ukorijenjen u svom naslijeđu, Boškovićev put od Dubrovnika do intelektualnih središta Europe primjer je snage otvorenosti uma i orijentiranosti prema svijetu, čime se Dubrovnik i danas s pravom ponosi. Odluka da će dubrovački aerodrom nositi njegovo ime sjajna je inicijativa, te još jednom čestitam županu Dobroslaviću i svim uključenim akterima!, istaknuo je Ressler.

U svom izlaganju zastupnik Ressler istaknuo je i diplomatsku dimenziju Ruđera Boškovića, te njegove zasluge da se Dubrovačka Republika ravnopravno gleda sa Zapadom, uz težnju prema pripadnosti zapadnoeuropskom civilizacijskom krugu, krugu kojeg i danas s ponosom ističemo u modernoj Hrvatskoj. Zastupnik Ressler, kao i svi govornici za okruglim stolom, istaknuli su kako je apsolutno nedopustiv bilo kakav pokušaj otimanja hrvatske kulturne baštine, ili prisvajanja hrvatskih velikana poput Ruđera Boškovića.