Od poljoprivrede, ribarstva i željeznice do obrane i zaštite granica: prva pozicija Europskog parlamenta o mega-fondu važnom za Hrvatsku

Gotovo osamdeset posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova, zbog čega je jasno da će ishod pregovora o novom dugoročnom proračunu EU odrediti razvojne mogućnosti Hrvatske u sljedećem desetljeću. Europska komisija predlaže duboke promjene dosadašnjeg načina financiranja uz objedinjavanje više politika i instrumenata u jedinstvene nacionalne planove država članica. To bi obuhvatilo izrazito širok raspon ulaganja, od ribarstva i poljoprivrede do željezničke infrastrukture, obrambene industrije i upravljanja granicama.

Parlament, s druge strane, od početka izražava jasnu bojazan, osobito zbog rizika centralizacije i nedovoljne uključenosti lokalne i regionalne razine. Zato se Izvješćem Parlamenta inzistira na smislenom uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti tijekom planiranja i provedbe nacionalnih planova. Predviđa se i obvezno uvođenje regionalnih poglavlja te poglavlja o poljoprivrednoj politici u nacionalne planove koji će biti svojevrsni popis ugovorenih reformi i investicija.

Uz to se predlaže više vremena za korištenje europskih sredstava kako bi se osigurala uspješna provedba većih infrastrukturnih projekata, promjenom predviđenog pravila N+1 u N+3. Izvješće predlaže i zaštitne mehanizme kako bi se spriječilo naglo smanjenje potpore regijama koje tijekom financijskog razdoblja napreduju u višu kategoriju razvijenosti. Predviđeno je i izdvajanje minimalno 11 posto sredstava za urbani razvoj. Radi brže provedbe projekata predlaže se i povećanje predfinanciranja s 10 na 15% odnosno na 20% za istočne granične regije.

“Imamo dužnost doraditi prijedlog kako bi zaista mogao funkcionirati u praksi, uvažavajući potrebe s terena. Ključno će biti pojednostavljenje za korisnike i osigurati uravnotežen razvoj svih europskih krajeva. Budući da bi nacionalni planovi trebali objediniti sve europski financirane reforme i investicije, i za Hrvatsku je ključno da novi okvir omogući nastavak hvatanja koraka s razvijenijim dijelovima Europe i nove razvojne iskorake.”, istaknuo je Ressler prilikom predstavljanja izvješća.

Ovom Uredbom određuju se pravila igre prema kojima će države članice, uključujući Hrvatsku, moći usmjeravati i koristiti europska sredstva u sljedećem desetljeću. U ulozi izvjestitelja Parlamenta, Ressler vodi političke pregovore s ostalim političkim skupinama, kao i državama članicama kako bi se oblikovao konačni tekst pravila koja će dugoročno usmjeravati europska ulaganja i definirati odnose između Europske komisije, Parlamenta i država članica. Sada slijedi podnošenje amandmana političkih grupa, čime u lipnju započinje ključna faza usuglašavanja stavova unutar Parlamenta. Konačna pozicija očekuje se na jesen, nakon čega započinju pregovori s državama članicama.