- 15. prosinac 2025.
- Europski parlament
Većina kapitalnih razvojnih projekata u Hrvatskoj financira se sredstvima Europske unije, a o budućem okviru europskog proračuna i uvjetima korištenja europskih sredstava razgovaralo se u emisiji Otvoreno Hrvatske radiotelevizije. U raspravi su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Marko Vešligaj, članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić te sveučilišni profesor Kristijan Kotarski.
Europska komisija predložila je povećanje sedmogodišnjeg proračuna Europske unije na 1,26 % bruto domaćeg proizvoda Unije, uz snažniji fokus na sigurnost, konkurentnost i tehnološki razvoj. Govoreći o tom prijedlogu, Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator Kluba zastupnika Europske pučke stranke za proračunske politike, istaknuo je kako su europski fondovi u proteklih dvanaest godina članstva bili ključni pokretač razvoja Hrvatske.
Ressler je podsjetio da je Hrvatska u trenutku ulaska u Europsku uniju bila na oko 60 posto prosječne razvijenosti EU-a, dok se danas nalazi na gotovo 80 posto, upravo zahvaljujući strateškom korištenju europskih sredstava. Naglasio je da Hrvatska danas nije ista zemlja kao 2013. godine te da su europska ulaganja omogućila snažan razvojni iskorak u infrastrukturi, gospodarstvu i javnim uslugama.
Govoreći o budućem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, Ressler je istaknuo da je Hrvatskoj u okviru prijedloga tzv. megafonda predviđena inicijalna omotnica od 16,8 milijardi eura. No upozorio je da u nadolazećim pregovorima neće biti presudno samo kolika će sredstva biti na raspolaganju, već i kako će se ona koristiti te pod kojim pravilima.
Istaknuo je kako prijedlog Europske komisije donosi radikalnu promjenu kroz uvođenje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost, koji bi obuhvaćali širok raspon politika, od kohezije i poljoprivrede do sigurnosti, obrane, inovacija i jačanja konkurentnosti. U tom je kontekstu naglasio da je Hrvatska među državama članicama koje su taj instrument provele uspješno i učinkovito, ostvarivši vidljive razvojne rezultate i predvodeći tempo provedbe na europskoj razini. Upravo zato, istaknuo je, hrvatsko iskustvo može poslužiti kao vrijedan primjer u oblikovanju novog proračunskog okvira, ali i kao podsjetnik da nova pravila moraju biti jasna, provediva i prilagođena stvarnim potrebama država, regija i krajnjih korisnika.
Ressler je zaključio da proračun sam po sebi nije dovoljan, već da su jednako važna jasna i jednostavna pravila, snažna uloga regija i gradova te smanjenje administrativnog opterećenja za krajnje korisnike. Cilj mora ostati uravnotežen razvoj svih dijelova Hrvatske, uz istodobna ulaganja u sigurnost, konkurentnost i kvalitetu života građana, za što će se, poručio je, zalagati u predstojećim europskim pregovorima.