Novi sedmogodišnji budžet bit će test jedinstva EU-a (intervju za Novi list)

U novom mandatu Europskog parlamenta hrvatski eurozastupnik HDZ-a Karlo Ressler dobio je važnu funkciju koordinatora Europske pučke stranke za financije i proračun. Novi budžet izglasan je prošloga tjedna u iznosu od gotovo 200 milijardi eura, a s Resslerom smo razgovarali o tome koje su karakteristike tog proračuna, i što on donosi konkretno Hrvatskoj, i što konkretno on osobno pokriva u svom segmentu posla.

Važan dogovor

Riječ je o najvećem europskom proračunu u povijesti, prvom proračunu novog mandata i posebno važnom dogovoru Parlamenta i država članica i zbog aktualnog geopolitičkog trenutka. U vrijeme kada je razilaženje oko proračuna za sljedeću godinu dovelo do pada njemačke, a ovoga tjedna i francuske vlade, dogovorom o proračunu EU-a za 2025. bilo je ključno osigurati financijsku i političku stabilnost. Izostanak proračunskog dogovora na početku rada nove Europske komisije značio bi ozbiljnu blamažu koja bi dramatično urušila povjerenje da će se Europa znati i moći izboriti za svoj položaj u sve opasnijem svijetu. Zato je još važniji nastavak ulaganja u infrastrukturu, konkurentnost i sigurnost, u istraživanje i razvoj te poticanje kvalitetnih radnih mjesta.

Kao Parlament izborili smo se, među ostalim, za dodatno financiranje vodećeg istraživačkog programa Obzor Europa i programa studentske razmjene Erasmus+. Povećana su sredstva za upravljanje granicama i migracijama, kao i humanitarna pomoć u kontekstu globalnih sukoba i kriza. Studenti će imati više mogućnosti za mobilnost, sustavi civilne zaštite bit će pripremljeniji nositi se s posljedicama prirodnih katastrofa, policija će imati moderniju opremu za zaštitu granice.​

Izazovni pregovori

Proračun je jedva donesen u roku, pregovori su bili prekidani. Koji su se problemi tu bili pojavili, koje države članice su najviše »stiskale« i oko čega?

Proračunski pregovori redovito su jedni od najizazovnijih. Ulozi su visoki i nerijetko do dogovora dođe tek pred sam kraj zakonskog roka, u ranim jutarnjim satima. Ove godine je bilo pogotovo zahtjevno jer svaka strana zauzima svoje pozicije uoči pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) koji će odrediti budućnost europskih financija nakon 2027. godine. Tako da se na svako sporno pitanje gledalo i u kontekstu reperkusija na pregovore o VFO-u koji započinju sljedeće godine.

Zbog toga je važan prijepor ove godine bio i oko načina financiranja kamate na europsko zaduživanje radi paketa EU-a Sljedeće generacije dogovorenog nakon pandemije. Dok je Vijeće pod pritiskom dijela država članica željelo promijeniti raniji dogovor kako bi se veći dio otplate financirao izravno iz dijela namijenjenog ostalim financijskim programima, Parlament je inzistirao da financiranje troškova otplate ne ugrozi vrijednost ključnih europskih programa od kojih europski građani imaju izravne koristi.

S druge strane, dio pučana zamjerio je šefici Komisije što se dijelom oslonila i na glasove ECR-a kod glasanja o proračunu, a i o novom kolegiju?

U proračunskim pitanjima su konzervativci i u prošlom mandatu često bili na sličnim linijama kao europski pučani. Predsjednik Odbora za proračune je već od 2019. bivši belgijski ministar financija i član Kluba konzervativaca. Suradnja po proračunskim pitanjima ne predstavlja nikakav novitet. Štoviše, novoizabranog izvršnog potpredsjednika Europske komisije Fitta, iz stranke talijanske premijerke Meloni podržali su svojim glasovima i socijalisti i liberali. Bez njihove podrške ne bi ni mogao postati član Europske komisije. U Europskom parlamentu su većine fluidnije nego u nacionalnim parlamentima i često se formiraju po pojedinim pitanjima. U novom mandatu će biti zahtjevnije nego do sada doći do kompromisa, uključujući oko proračuna.

Teški odabiri

Sve to uvod je u donošenje višegodišnjeg financijskog okvira koji će pokrivati razdoblje od narednih sedam godina. U kojem smjeru se po vašem mišljenju u tom razdoblju EU mora kretati, je li rast izdvajanja za obranu i sigurnost prioritet čak i ako se izravni rat u Ukrajini uspije prekinuti?

Pred Europom su teški odabiri. Dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru testirat će njezino jedinstvo. Za sigurnost i obranu će se bez ikakve dileme morati izdvajati više, ali i bolje, pametnije i učinkovitije kako bi se izbjegle fragmentacije i dupliciranja na europskoj razini. To međutim ne smije dovesti do pada ulaganja u drugim područjima. Europa je oduvijek bila kontinent industrije. Izvješće bivšeg talijanskog premijera Draghija jasno ističe da bez strateških reformi i dodatnih ulaganja Europa riskira gubitak svog jedinstvenog gospodarskog modela. To nisu apstraktne rasprave, nego ima izravne posljedice na to kako će se živjeti u Hrvatskoj i Europi. Novi višegodišnji financijski okvir morat će zato osigurati i strateška ulaganja u europsku konkurentnost, inovacije, smanjivanje tehnološkog jaza između Europe i nekih drugih dinamičnijih dijelova svijeta. Nastavit će se i financiranje digitalne i zelene tranzicije, a dobro je da se i na europskoj razini najavljuje adresiranje pitanja priuštivog stanovanja. Jasno je da će biti potrebna i reforma sustava vlastitih sredstava kako bi se osigurale održive europske financije.

Posebno je pitanje kako da Europa zadrži konkurentnost pred novom Trumpovom američkom politikom, koja će dovesti do novih trgovačkih ratova, a samim time i jako poskupljivati neka dobra?

Carine bi narušile transatlantske odnose, a trgovinski rat bi bio loš za sve. Europska unija i SAD imaju najveće i najintegriranije trgovinske i gospodarske odnose na svijetu. Ne treba biti naivan oko toga što nas očekuje. Međutim, očito je i da Europska unija ima svoje mehanizme i opcije za pregovore i da sada treba pokušati postići dogovor.

Nove prilike

Među ostalim, kao odgovor na jačanje kineske i američke pozicije, Europa se mora okrenuti inovacijama. Kako da se Hrvatska u to uključi, hoće li biti novca za dodatno jačanje ovdašnjih start-up tvrtki i poticanje mladih u tome?

Ozbiljniji zaokret prema inovativnijoj i konkurentnijoj Europi prije svega će zahtijevati olakšanje poslovanja odnosno smanjenje administrativnog i regulatornog tereta. Osobito za male i srednje poduzetnike. Pretjerana regulacija i nepregledna količina pravila za različite društvene ciljeve jednostavno guše europsko gospodarstvo. Zbog toga će povjerenik Dombrovskis u novoj Komisiji biti zadužen za pojednostavljivanje svih europskih pravila i smanjenje obveza izvješćivanja za barem 25 posto odnosno 35 posto za mala i srednja poduzeća. U saslušanju povjerenika za proračun Serafina tražio sam u ime našeg Kluba i jednostavnije procedure za europske fondove i na tome ćemo ustrajati kroz cijeli mandat.

Razvoj i primjena naprednih tehnologija ključne su i za hrvatski razvoj jer predstavljaju priliku za brži razvojni iskorak. Imamo sve preduvjete da igramo rame uz rame s drugim europskim državama. Od hrvatskih jednoroga do gaming industrije u Novskoj, kao i izvozno orijentirane obrambene industrije i manjih i srednjih izvoznika koji uspješno posluju i razvijaju se, često i bez ikakve pomoći. Jedan od dobrih primjera je i suradnja FER-a i IMEC-a, jednog od vodećih svjetskih instituta koji se bave istraživanjem i razvojem čipova. Akt o čipovima oko kojeg sam pregovarao u ime Parlamenta otvorio je nove prilike i za hrvatsku znanost, inovacije i poduzetništvo i osnivanjem hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče. Takvi projekti i pozitivne priče trebaju još snažniju podršku i s nacionalne i s europske razine.

Rekordni paket za Hrvatsku

Hrvatska je i dalje u najvećoj mjeri primatelj iz tog proračuna, u kojim sektorima najviše?

Za Hrvatsku su europska sredstva godinama ključan instrument investicija, modernizacije infrastrukture, gospodarskog rasta, i smanjenja regionalnih razlika. Kroz rekordni investicijski paket koji Hrvatskoj stavlja na raspolaganje gotovo 25 milijardi eura financiraju se ulaganja u infrastrukturu, gospodarski razvoj i ekološku održivost. Obnovljene škole, izgrađeni vrtići i knjižnice, modernizirane bolnice, ceste, luke i mostovi financiraju se uvelike iz europskog proračuna i podižu kvalitetu života u svim dijelovima Hrvatske. Gradovi i općine imaju na raspolaganju sredstva koja im omogućavaju razvoj koji objektivno inače ne bi bio moguć, a mali i srednji poduzetnici sredstva za modernizaciju poslovanja i ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.

Sa 61 posto prosječnog BDP-a Europske unije po glavi stanovnika 2013. približili smo se gotovo 80 posto danas, osobito izraženo od 2016. U trećem kvartalu hrvatsko gospodarstvo raslo je 3,9 posto, što je trenutno najbrži rast u Europskoj uniji. To je velikim dijelom potaknuto upravo pametnim korištenjem europskih fondova.