Konferecnija “Hrvatska i Europa na prekretnici”

Organizator konferencije, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Karlo Ressler, u svojem uvodnom govoru istaknuo je da napori za osiguranje hrvatskog i interesa europskog kontinenta u brzom i okrutnom svijetu sutrašnjice u definiciji moraju biti višerazinski – samo sinergijsko snaženje državnog, gospodarskog, tehnološkog, industrijskog, diplomatskog i kulturnog polja mogu pripremiti društvo na natjecanje u vremenu koje je pred nama.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić u svojem uvodnom obraćanju istaknuo je  da ruska agresija na Ukrajinu i promijenjeni globalni odnosi jasno pokazuju kako Europa mora više ulagati u obranu i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Naglasio je da Hrvatska već izdvaja 2,10 % BDP-a za obranu te kroz instrument SAFE vrijedan 1,7 milijardi eura nastavlja ulagati u modernizaciju i prilagodbu Oružanih snaga RH suvremenim sigurnosnim izazovima. Posebno je istaknuo važnost  jačanja domaće obrambene industrije u koju je u posljednje dvije godine uloženo oko 150 milijuna eura za razvoj novih sustava i opremanje Hrvatske vojske, kao i cilj da sve tri grane Hrvatske vojske do 2030. budu u potpunosti modernizirane i opremljene.

Na prvom panelu konferencije – “Hrvatsko i europsko gospodarstvo na prekretnici” razgovaralo se o gospodarskim izazovima, konkurentnosti, tržištu rada, europskim fondovima i budućem razvoju hrvatskog i europskog gospodarstva u vremenu velikih globalnih promjena.

Ulaganja iz europskih fondova doprinijela su pozitivnim makroekonomskim pokazateljima Hrvatske, od snažnog rasta BDP-a i visoke zaposlenosti do najvišeg kreditnog rejtinga. Prema prijedlogu Europske komisije, o kojem pregovori traju, u budućem sedmogodišnjem razdoblju na raspolaganju ćemo imati 16,8 milijardi eura iz zajedničkog europskog proračuna. Uz očuvanje teritorijalne dimenzije kohezijske politike, u budućnosti će biti važno poticati sinergiju javnih i privatnih ulaganja kako bismo ostvarili ambiciozne ciljeve povećanja produktivnosti i globalne konkurentnosti Hrvatske i Europske unije u cjelini, poručila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar, istaknuo je da Hrvatska ne smije ostati zarobljena u zadovoljstvu postignutim rastom, jer je on u velikoj mjeri bio potaknut jednokratnim učincima ulaska u europodručje i Schengen, nižim kamatnim stopama te europskim fondovima. Naglasio je da će, kako bude slabila uloga kohezijske politike, u prvi plan sve snažnije dolaziti produktivnost, tehnologija i konkurentnost, zbog čega Hrvatska mora europska sredstva usmjeravati prema onima koji ulažu u inovacije i povećanje produktivnosti. Posebno je upozorio da za takav iskorak nije dovoljan bankovni kapital, nego je nužno izgraditi funkcionalno europsko tržište kapitala koje može financirati rizik, inovacije i novu fazu hrvatskog gospodarskog razvoja.

Hrvatska ulaskom u Europsku uniju napravila stvaran razvojni iskorak, uspjevši pronaći ravnotežu između socijalnih ciljeva i konkurentnosti te stvoriti nova radna mjesta. Naglasio je da će u budućnosti biti ključno pametno koristiti sve manje dostupna europska sredstva, s jasnim fokusom na multiplikacijski učinak, nove tehnologije i umjetnu inteligenciju. Posebno je upozorio da se globalna utakmica sve više vodi oko kvalitetne radne snage, zbog čega Hrvatska mora stvarati dobro plaćena radna mjesta, privlačiti investicije i uskladiti obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada naglasio je državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republik Hrvatske  Ivan Vidiš

Drugi panel “Hrvatska i europska sigurnost na prekretnici” otovrio je pitanja sigurnosnih izazova Europe, obrambenih politika, novim oblicima ugroza i tehnološkim inovacijama u području sigurnosti i obrane.

Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, istaknuo je da je naoružanje danas prije svega sredstvo odvraćanja te da društvo koje ne ulaže u vlastitu vojsku riskira ovisnost o tuđim sigurnosnim sustavima. Naglasio je da se suvremena obrana ne može graditi samo na konvencionalnim oblicima ratovanja, nego mora uključivati razvoj informacijskih, kognitivnih i digitalnih sposobnosti te besposadnih sustava koji mijenjaju samu narav sukoba. Posebno je upozorio da će u novim ratovima prednost imati oni koji razmišljaju izvan okvira, sustavno prate globalne sukobe i brže donose odluke, što za Europu ostaje jedno od ključnih strateških pitanja.

Besposadne letjelice donose generacijsku promjenu prirode ratovanja, mijenjajući situacijsku svijest, brzinu odlučivanja i način djelovanja vojske u realnom vremenu. Naglašeno je da je precizni udar prestao biti privilegij velikih sila, jer su tehnologije koje omogućuju detekciju, praćenje i napad danas dostupne sve širem krugu aktera. Transformacija ratovanja ne odnosi se samo na bojište, nego i na logistiku i nabavne lance, pri čemu strateške sirovine i globalna partnerstva postaju ključno pitanje sigurnosti i otpornosti, naglasio je Srđan Kovačević, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Orqa.

Na trećem panelu “Hrvatska i europska kultura na prekretnici” raspravljalo se o identitetskim, kulturnim i društvenim izazovima koji sve snažnije oblikuju suvremenu Europu i Hrvatsku. Panel je otvorio pitanje može li društvo u vremenu dubokih podjela, ubrzane atomizacije i borbe za narativ očuvati zajedničko kulturno i duhovno uporište.

Suvremeni kulturni prijepori na Zapadu sve se manje vode prema vanjskim izazovima, a sve više unutar samih društava, kao sukob različitih pogleda na čovjeka, zajednicu, brak, tradiciju i identitet. U tom kontekstu upozoreno je na polarizaciju i atomizaciju društva, u kojem se pojedinac sve više odvaja od zajednice i zatvara u vlastite mreže značenja, dok se javni prostor pretvara u borbu za riječi, narative i pravo na tumačenje stvarnosti, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Beck, književnik i kolumnist.

Današnje podjele ne mogu se razumjeti samo kao politički sukobi, jer politika proizlazi iz kulture, a kultura iz dubljih duhovnih temelja društva. Hrvatskoj i Europi sve više nedostaje zajedničko duhovno vrelo koje bi moglo nadilaziti suprotstavljene blokove, zbog čega društvo riskira prestati biti zajednicom i postati skup paralelnih svjetova koji žive jedni pokraj drugih, naglasio je Matija Štahan, književni kritičar, esejist i publicist.

Na završnom panelu „Hrvatsko susjedstvo na prekretnici” raspravljalo se o političkim odnosima u regiji, izazovima hrvatskog susjedstva i položaju Hrvatske u suvremenom europskom i međunarodnom kontekstu. Panel je otvorio pitanje kako Hrvatska u vremenu geopolitičkih preslagivanja, promjene sigurnosne arhitekture i novih odnosa velikih sila može zaštititi svoje interese, jačati stabilnost susjedstva i djelovati kao odgovoran europski akter.

Hrvatska je svojim geografskim položajem trajno upućena na prostor jugoistočne Europe, što je istodobno njezina geopolitička i geoekonomska stvarnost. U tom kontekstu istaknuto je da se hrvatsko susjedstvo nalazi na prekretnici koju oblikuju ruska agresija na Ukrajinu, promijenjena uloga Europske unije te novi odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Europi i jugoistočnoj Europi. Posebno je naglašeno da je Bosna i Hercegovina za Hrvatsku najvažnija susjedna zemlja, ne samo zbog političkog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda, nego i zbog snažnog geoekonomskog interesa, pri čemu Hrvatska ima potencijal djelovati kao odgovorna „mala sila” u svojem susjedstvu, istaknuo je Ivan Marić, glasnogovornik Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

U raspravi o regionalnim odnosima naglašeno je da Hrvatska mora voditi promišljenu, smirenu i strateški odmjerenu politiku prema susjedstvu, osobito prema režimima i akterima koji se hrane sukobom, provokacijama i stalnom proizvodnjom kriza. U tom je smislu istaknuto da je prema Srbiji često mudrije primijeniti načelo „manje je više”, dok europski put Crne Gore ostaje jedan od važnih pozitivnih procesa u regiji, unatoč njezinim dubokim unutarnjim podjelama. Govoreći o širem susjedstvu, naglašeno je i da Hrvatska treba pažljivo pratiti kako politički i civilizacijski rezoniraju mlađe generacije susjednih naroda, a manje se pouzdati u službeno, protokolarno, pojavno, istaknuo je Aleksandar Musić, komunikacijski i politički savjetnik.