Izazovi i budućnost demokršćanstva u Hrvatskoj i Europi

Suorganizatori Hrvatskom katoličkom sveučilištu bili su zastupnici u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier i Karlo Ressler, koji su sudjelovali i u uvodnom dijelu programa. Skup je otvoren pozdravnim govorima prorektora za kvalitetu, identitet i poslanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić te zastupnika u Europskom parlamentu Davora Ive Stiera i dr. sc. Karla Resslera.
Govoreći o važnosti demokršćanske tradicije, Ressler je istaknuo kako demokršćanstvo i danas ima važnu ulogu u promišljanju budućnosti Europe, osobito u vremenu brojnih društvenih i političkih izazova.
„Demokršćanstvo nije samo dio europske političke povijesti, nego tradicija koja i danas može ponuditi odgovore na izazove s kojima se suočavaju Europa i njezini građani.“ poručio je Ressler.
U prvom dijelu skupa razgovaralo se o odnosu katoličanstva, društvenih pitanja i razvoja demokršćanske političke misli, od Lava XIII. do danas. O temama poput razvoja ideje demokracije, političkog djelovanja Roberta Schumana te kršćanske antropologije i suvremenog demokršćanstva govorili su prof. dr. sc. Jerko Valković, doc. dr. sc. Jakov Žižić, zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Stephen Nikola Bartulica i Davor Ivo Stier.
Poseban dio programa bio je posvećen odnosu demokršćanstva, europskih integracija, suverenizma i globalizma. Međunarodni panel okupio je Mariána Sekeráka, Ph.D., Federica Ottavija Reha, Ph.D., zastupnik u Europskom parlamentu asist. prof. Tomislava Sokola, Ph.D., te zastupnika u Europskom parlamentu Lukasa Mandla. Raspravljalo se o ulozi demokršćanstva u međunarodnom poretku, europskom jedinstvu, suverenitetu, globalnom upravljanju te zaštiti dostojanstva i slobode u vremenu političkih i društvenih podjela.
U nastavku skupa fokus je stavljen na politički utjecaj demokršćanskih aktera i ideja u suvremenom europskom kontekstu. Govorilo se o mogućnostima demokršćanskog političkog djelovanja, oblikovanju izbornih sustava, socijalnoj politici te izazovima migracija, demografskih kretanja i krize Zapada. O tim su temama izlagali prof. dr. sc. Dražen Barbarić, Ante Zrile, mag. pol., prof. dr. sc. Zdenko Babić i izv. prof. dr. sc. Tado Jurić.
Završni dio skupa bio je posvećen položaju i perspektivama demokršćanstva u hrvatskoj politici i društvu. Sudionici su otvorili pitanja demokršćanskih vrijednosti u digitalnom javnom prostoru, uloge Hrvatske seljačke stranke u suvremenoj hrvatskoj politici, odnosa demokršćanstva i ekonomskih politika te političkog pozicioniranja HDZ-a.
O navedenim temama govorili su doc. dr. sc. Luka Šikić i izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen, Marijana Petir, univ. spec. act. soc., mr. sc. Domagoj Račić te Anamarija Maksimčuk, mag. comm.
Skup je kroz različite znanstvene i stručne perspektive otvorio raspravu o budućnosti demokršćanske političke tradicije, njezinu odnosu prema suvremenim europskim izazovima te mogućnostima njezina djelovanja u hrvatskom i europskom političkom i društvenom prostoru.