- 27. rujan 2020.
1. Europska komisija predložila je reformu zajedničke politike migracija i azila. Koliko vjerujete da će iz ovog drugog pokušaja to moći biti usvojeno i što to znači za Hrvatsku?
– To je pokušaj izlaska iz pat-pozicije i novoga početka u situaciji koja je bitno drugačija nego prije pet godina. Prije svega, danas postoji svijest i da je nužno i da je moguće zaštititi vanjsku granicu te spriječiti masovne stihijske migracije kojima smo svjedočili 2015. To je preduvjet bilo kakvog održivog upravljanja migracijama i u posljednjih pet godina su u tom dijelu napravljeni veliki iskoraci. Kada pogledate i hrvatsku i grčku vanjsku granicu Europske unije, vidite da se one danas štite. I to je ohrabrujuće. Povećavaju se kapaciteti Europske granične i obalne straže, ulaže u najsuvremeniju opremu, a 6.500 hrvatskih policajaca svakodnevno čuva našu granicu. Osim toga, odustaje se od obveznih kvota za premještanje.
Za Hrvatsku je uspjeh reforme osobito važan. Kao država s najdužom kopnenom granicom na jedinoj kopnenoj ruti prema EU, podnosimo velik teret migracijskog pritiska i trebamo zajedničko europsko rješenje. Migracije nisu pitanje samo nekoliko država članica na granici nego kompleksno pitanje koje se tiče cijele Europe pred kojim nitko više ne smije zatvarati oči.
2. Iako uvodi dosta novosti, ovaj prijedlog ipak ne rješava i ne uvodi ništa novo u specifičan element koji je Hrvatska iskusila, a to je da na našu granicu dolaze migranti koji su već prošli kroz prvu državu EU (Grčku) u kojoj su trebali zatražiti azil. Hoće li Hrvatska i dalje imati obvezu prihvatiti nečiji zahtjev za azil iako je ta osoba prvi put stupila na teritorij EU u Grčkoj, ne u Hrvatskoj?
– Prijedlog je cjelina s ciljem uspostave učinkovitog europskog sustava migracija. Svaka komponenta paketa trebala bi smanjiti pritisak na našu granicu – veća europska podrška Grčkoj kao prvoj liniji na putu prema Zapadu, pomoć Bosni i Hercegovini i ostalim državama jugoistoka Europe koji nemaju kapaciteta kontrolirati svoju granicu, brža procedura odlučivanja o azilu, učinkovitiji povratak svih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. Sve to u konačnici treba značiti i manju privlačnost dugog i neizvjesnog putovanja i zlouporabe. I sada je u Moriji bio, kao i u cijeloj Grčkoj, značajan broj ljudi koji su zatražili azil, nisu ga dobili i trebali su biti vraćeni u svoje države umjesto da nastavljaju svoj put dalje. U cijeloj EU samo se trećina od onih koji dobiju negativnu odluku o svom zahtjevu za međunarodnu zaštitu vrati u svoje države.
3. Mislite li da će hrvatska Vlada biti zainteresirana više za to da sudjeluje u relokaciji tražitelja azila ili za to da solidarnost pokaže kroz sponzoriranje vraćanja odbijenih tražitelja azila u zemlje porijekla, što je sada nova mogućnost koja se otvara Komisijinim prijedlogom? Ili za miješavinu jednog i drugog?
– To je zapravo lažna dilema. Prvenstveno trebamo biti humani prema ljudima koji bježe od ratnih sukoba i traže međunarodnu zaštitu. Kao društvo razumijemo što znači biti prisiljen napustiti svoj dom zbog rata. Svoju solidarnost smo posebno pokazali tijekom 1990-ih kad smo zbrinuli gotovo milijun izbjeglica i prognanika, a dobro je i da danas primamo unesrećene djevojčice nakon požara u grčkom migrantskom kampu Morija. Istodobno, trebamo i čvrsti pristup prema svima koji zloupotrebljuju sustav i nemaju pravo na azil, a najoštriji moramo biti prema krijumčarima i trgovcima ljudi te svima koji profitiraju na tuđoj patnji. Mora postojati inteligentna cjelina, sustav – i zaštitnički i civiliziran.
4. U Europskom parlamentu Hrvatska je bila izložena kritikama zbog postupanja policije prema migrantima na granici s BiH. Dokazi koje na terenu prikupljaju nevladine organizacije i mediji poslužili su pojedinim zastupnicima u EP-u za tvrdnje da Hrvatska postupa prema migrantima na način koji nije u skladu ni s hrvatskim, ni s međunarodnim zakonima. Vi ste oštro odgovarali na te kritike, tvrdili da su neutemeljene. Mislite li da je ovaj novi prijedlog Komisije potvrdio argumentaciju vas, ili tih kritičara, ili nikoga posebno?
– Suočili smo se, osim s migracijskim pritiskom, i s tim snažnim političkim pritiskom zbog provođenja politike učinkovite zaštite granica. To je nekad bilo posebno očito u Europskom parlamentu, kad bi se bilo kakva tema koja ima nekakve veze s vanjskim granicama ili Schengenu pretvarala u neutemeljene napade na Hrvatsku zbog navodnog nehumanog postupanja hrvatske policije. Optužbe bi se uglavnom temeljile na tezama koje je nemoguće činjenično provjeriti, a neke su bile i dokazano lažne. Prijedlog Komisije jasno pokazuje da je zaštita vanjske granice temelj i preduvjet učinkovite migracijske politike.
5. U tim raspravama, jeste li baš bili potpuno sigurni da su ti navodi o nehumanom postupanju prema migrantima u osnovi netočni? Jeste li sigurni da hrvatska policija nije radila nezakonite “push-back” mjere? Što ako je bilo propusta koje je trebalo istražiti?
– Postojala je jasna ocjena Europske komisije da je Hrvatska spremna preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te da se pridržava pravila koja su nužna za priključivanje u Schengensko područje. Suprotstavio sam se pokušajima politizacije takve objektivne procjene jedinog nadležnog tijela jer nismo mogli pristati i popustiti na orkestrirane pritiske. Oni su bili puno više utemeljeni u politizaciji i razlici u političkim shvaćanjima o tome kakva bi ta politika trebala biti, nego što su bili utemeljeni na činjeničnim podacima. I takvi napadi neće prestati. Ali mi ćemo nastaviti jednako čvrsto braniti Hrvatsku. Imamo odgovornost i prema hrvatskim i prema europskim građanima čuvati vanjske granice.
6. U tim raspravama na kritike drugih zastupnika na račun postupanja Hrvatske na granici odgovarali ste samo vi iz HDZ-a. SDP-ovci se nisu ni javljali za riječ, kao da se nisu htjeli miješati. To ste im u jednom trenutku i javno spočitnuli. Jesu li vam objasnili zašto ih nije bilo u tim raspravama?
– Za nas nema dvojbe da je to pitanje od nacionalnog značaja. To je središnje društveno-političko pitanje u EU, ali i pitanje od stvarnog strateškog nacionalnog značaja za Hrvatsku. Zbog toga bi svi hrvatski zastupnici trebali sudjelovati u takvim raspravama, a pogotovo kad takvi napadi dolaze iz njihovih klubova. Bilo je indikativno da ih nije bilo i to je govorilo glasnije od bilo kakvih riječi.
7. Nekako se stvorio dojam da je prva garnitura hrvatskih europarlamentaraca bila jača, tu je na kraju krajeva bio i Plenković prije no što je postao premijer, a da ova druga, mlađa, pogotovo u HDZ-ovim redovima u EP-u, nema takvu političku potkovanost i snagu. Imate li osjećaj da pokušavate ući u prevelike cipele?
– To je neusporedivo jer su okolnosti neusporedive. Pozicija Hrvatske u Europi i HDZ-a u EPP-u je danas nemjerljivo bolja nego pri našem ulasku u EU. To se itekako osjeti i u Europskom parlamentu i to je velika zasluga i svih koji su se od 2013. ovdje borili za hrvatske interese, a osobito Andreja Plenkovića na čelu Vlade i HDZ-a. Povjerenje koje sam dobio me obvezuje da dam sve od sebe u svom svakodnevnom radu. Među najaktivnijim smo zastupnicima, ozbiljno se bavim temama od ključnog interesa za Hrvatsku, u suradnji s državnim vlastima i rezultata ima. A jedinu pravu prosudbu o našem radu će dati hrvatski birači koji su nas ovdje i birali.
8. Imaju li HDZ-ovci u EP-u šefa delegacije? Nakon odlaska Dubravke Šuice u Europsku komisiju, dugo se niste uspjeli o tome dogovoriti.
– Nismo službeno izabrali novog voditelja od kad je Dubravka Šuica, koja je vodila Delegaciju šest godina, postala potpredsjednica Europske komisije. Od tada ja sudjelujem na sastancima šefova delegacija, uz Sunčanu Glavak, i mislim da kao delegacija, zajedno sa Željanom Zovko i Tomislavom Sokolom, odlično funkcioniramo. Djelujemo usklađeno i složno. Tako ćemo i nastaviti.
9. Nakon summita na kojem su se lideri dogovorili o paketu novog Višegodišnjeg financijskog okvira i “EU sljedeće generacije” bilo je nezadovoljstva u EP-u pojedinim detaljima tog paketa. Hoće li EP sve to prihvatiti i hoće li sve biti spremno na vrijeme za povlačenje tog ogromnog iznosa novca od 1. siječnja?
– Parlament smatra da se ne smiju zanemariti uspješni europski programi, prije svega u području obrazovanja, znanosti, digitalizacije i sigurnosti. To su prioriteti i u pregovorima koje u ime pučana vodim o europskom proračunu za 2021., prvom proračunu nakon početka globalne pandemije. Međutim, sada je ključno osigurati da korisnici u Hrvatskoj i ostalim državama članicama što prije počnu koristiti sredstva koja su stavljena na raspolaganje. ReactEU bi trebao biti premosnica, dodatak postojećim omotnicama, koja bi trebala omogućiti da se već sada, kroz ovu godinu, europski novac koristi za što brži oporavak. Od 1. siječnja trebalo bi se nastaviti s novim posebno osnaženim programima. Za Hrvatsku je najbitnije pripremiti se i iskoristiti veliku priliku za osnaživanje naše države, prije svega kroz digitalnu i zelenu transformaciju, a temelj za to je Nacionalni program oporavka i otpornosti.
10. Ima li Hrvatska s ovom Vladom dovoljan reformski kapacitet? Novi europski novac će dolaziti u paketu s obvezom da se implementiraju strukturne reforme.
– 2020. je jednostavno prekretnica. Ne smijemo propustiti povijesnu priliku za kvalitetnu modernizaciju, za promjene koje su potrebne, za investicije i podršku sektorima koji mogu proizvesti višu dodanu vrijednost, što pak rezultira novim, dobro plaćenim radnim mjestima u Hrvatskoj. Vidimo rezultate hrvatskog ICT sektora, firme koje su globalni predvodnici u svojim branšama zbog svojeg znanja i inovativnosti, vidimo i razumijevanje za nova pitanja u vrijeme velikih promjena, kao za položaj digitalnih nomada. Volje sigurno ima, znanja ima, europska sredstva će se morati koristiti za to i ne vidim u Hrvatskoj druge političke opcije koja bi mogla provesti potrebne promjene. U sljedeće dvije godine će biti velik pritisak, ne samo kod nas nego na javne uprave diljem Europe, da se što bolje iskoriste ta sredstva. I što se tiče kvantitete, ali i kvalitete projekata.
11. Što je sada najveći kamen spoticanja u EP-u u prihvaćanju paketa VFO-a i fonda za oporavak? Je li to pitanje vladavine prava? EP traži da se uvede mogućnost uskraćivanja novca iz fondova za zemlje poput Mađarske i Poljske, gdje se princip vladavine prava dovodi u pitanje. HDZ-ovci su u EP-u uvijek bili suzdržani u glasanjima o rezolucijama koje su kritizirale Mađarsku i Poljsku.
– Bili smo uvijek poprilično jasni oko toga. Vladavina prava je jedna od temeljnih vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji, a važno je i izbjeći politizaciju propisanog pravnog postupka koji bi trebao biti zadnje sredstvo nakon što su svi drugi načini osiguravanja poštivanja temeljnih vrijednosti neuspješni. Što se uvjetovanja europskog financiranja tiče, Vijeće trenutno pravno prevodi politički dogovor s Europskog vijeća i ključno je da model koji bude predložen bude transparentan i predvidiv.
12. Znači, male su šanse da sve ono što je dogovoreno na povijesnom ljetnom summitu lidera EU padne zbog nezadovoljstva dijela zastupnika u EP-u? Neće nitko blokirati ili usporiti veliki dogovor?
– Vjerujem da će i u Vijeću i u Parlamentu prevladati svijest o ozbiljnosti situacije i o tome da europski građani u vrijeme duboke krize očekuju snažnu i brzu pomoć. Bilo bi malo razumijevanja za međuinstitucionalna nadmudrivanja tako da vjerujem u kompromis. Za Hrvatsku je ključno da se neće mijenjati visina dogovorenih nacionalnih alokacija i da ćemo imati na raspolaganju 22 milijarde eura. 22 milijarde eura za Hrvatsku nisu stigle niotkuda, nego su plod teških i u konačnici uspješnih pregovora na svim razinama, a osobito na sastanku šefova država i vlada u srpnju.