- 21. kolovoz 2022.
- Ruska vojna intervencija na Ukrajinu promijenila je svijet i ujedinila je Europu. Vjerujete li da će jedinstvo EU, glede ruske invazije na Ukrajinu i solidarnost sa ukrajinskim narodom ostati i nakon dolaska jeseni i zime s obzirom da nas čeka teška zima zbog nedostatka energenata?
Od kada su ruski tenkovi 24. veljače pregazili ukrajinsku granicu i započeli vojnu agresiju, jedinstvo i spremnost Europe testira se svakodnevno. I kao Hrvatska i kao Europa smo se civilizacijski jasno opredijelili. U novoj eri povijesti pomažemo ukrajinskom narodu u obrani svoje zemlje. Europa zbrinjava preko šest milijuna izbjeglica, pruža humanitarnu, vojnu i financijsku pomoć. Era u kojoj se europska sigurnost mogla uzimati zdravo za gotovo je završila. Povratak rata u Europu dotiče nas sve. Cijene rekordno rastu, s inflacijom od preko 20 posto u baltičkim zemljama. Ruska agresija dodatno je poremetila i energetsko tržište. Ovisnost Europe o plinu Rusija koristi kao političko i gospodarsko oružje. To bi nažalost moglo postati još izraženije kako se bude približavala sezona grijanja. Zato je naša dužnost pripremiti se, prilagoditi i ostati jedinstveni.
- Hoće li EU imati strategiju kako bi spriječila mogući nestanak energetike zimi s obzirom da Vladimir Putin upravo igra na kartu plina i nafte kao pritisak na EU?
Ruska agresija je za Europu poziv na buđenje i povratak politikama zdravog razuma, osobito u energetici. Moramo smanjiti energetsku ovisnost, prije svega kroz veću energetsku učinkovitost i uštede, diversifikaciju izvora i snažnije uvođenje obnovljivih izvora. To je okosnica europskog REPowerEU – plana za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Zbog izgradnje LNG terminala, kojeg ćemo sada i proširiti, Hrvatska je u relativno povoljnijem položaju i na dobrom je putu da postane regionalno energetsko čvorište. Uz to, dugoročno se trebamo strateški osloniti i na nuklearnu energiju koja je ključ za stvaranje dovoljne količine električne energije i sigurnost opskrbe.
- Ukrajina je zatražila hitan prijem u EU. Neke zemlje ipak imaju rezerve prema takvom emotivnom proširenju EU „preko noći“. Kako vi gledate na zahtjev Ukrajine?
Snažno smo podržali Ukrajinu u dobivanju statusa kandidata. Proširenje se ne događa preko noći, ali je ovo politička poruka europskoj zemlji suočenoj s vojnom agresijom moćnije sile, baš kao što je Hrvatska bila prije trideset godina, da joj je mjesto u obitelji europskih naroda. U razgovoru s ukrajinskim kolegama vidim koliko je takva poruka ohrabrenja važna.
- Rusija je ostala izolirana, a Srbija, kandidat za ulazak u EU, nije se pridružila europskim sankcijama. Rekli ste da se Srbija mora jasno odlučiti i ne može biti s figom u džepu, inače će biti sve udaljenija ne samo od EU nego od europske civilizacije. Što ste time mislili?
Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina europska država koja Rusiji nije uvela sankcije te je u Europi najbliži saveznik Putinovog režima. Međutim, dublji je problem što vodstvo Srbije i Rusije razvijaju i u svojim susjedstvima šire isti maligni koncept državnosti, istu viziju državne vlasti. Tzv. „ruski i srpski svet“ ne kriju pretenzije na širenje kontrole i dominaciju izvan svojih granica, često uz hibridno djelovanje, dezinformacije i krivotvorenje povijesti. Pa se tako otvoreno poseže za hrvatskom kulturnom baštinom, ponovno instrumentalizira Jasenovac, dovodi u pitanje postojanje hrvatskog jezika ili pokušava proširiti kaznenopravna jurisdikcija na naš teritorij. Zato nije riječ samo o nekakvoj tehničko-administrativnoj neusklađenosti s europskim propisima. Riječ je o tome da Srbija prihvaća i kopira obrazac predatorske hibridne politike, što je u dubokom neskladu s vrijednostima europske civilizacije.
- Bakir Izetbegović najavio je da neće popustiti pred “pritiscima i ucjenama” čiji je cilj izmijeniti izborni zakon BiH, a Hrvatsku je pozvao da djeluje na drugačiji način nego do sada što smatra preduvjetom rješavanja unutarnjih bosanskohercegovačkih problema. Kako to komentirate?
Sve primjetnija nervoza i huškačka retorika predstavnika bošnjačke politike ovog su ljeta do krajnjih granica pokazale da nikada ni nisu pregovarali u dobroj vjeri. Prijetnje i uvrede hrvatskom narodu, prosvjedno mobiliziranje, ali i aplauzom popraćeni stranački govori o paravojnim pripremama i „prebrojavanju“ za „najgore scenarije“… Svoju brojčanu nadmoć žele opet zloupotrijebiti izbornim inženjeringom protivnom Daytonu, a ovoga puta i prevarom u izboru Doma naroda možda i potpuno politički eliminirati Hrvate iz upravljanja. Hrvati imaju zajamčeno ustavno pravo na ravnopravnost i izbor svojih legitimnih predstavnika. I to ne zato što nam je to netko nezasluženo poklonio nego zato što su za to mnogi naši sunarodnjaci u redovima HV-a i HVO-a dali svoje živote da bi slomili srpsku agresiju, a BiH donijeli mir.
- Kako gledate na prosvjed u Sarajevu koji je organizirao SDA protiv izmjena izbornog zakona i kako vaši kolegi iz EU Parlamenta gledaju na to? Strahujete li vi i vaši kolege u EU od moguće eskalacije sukoba u BiH?
Agresivni pritisak i prijetnje su nažalost očito utjecale na modifikaciju izvornog prijedloga visokog predstavnika Schmidta. Međutim, demonstracije su uvelike razotkrile princip djelovanja SDA i njezinu nespremnost da zaustavi preglasavanje i obespravljanje Hrvata. Moji kolege to počinju shvaćati. Nulti uvjet dugoročne opstojnosti zemlje je uvažavanje prava sva tri konstitutivna naroda, uključujući Hrvate. Put do toga je težak, ali od toga nećemo odustati.
- Kako komentirate česte napade od strane predsjednika Zorana Milanovića na HDZ i premijera Plenkovića, da niste ništa učinili za Hrvate u BiH?
To su destruktivni ispadi duboko ispod razine javne odgovornosti koju Predsjednik mora imati. Lako se prepustiti niskim uvredama, rušenju i jeftinoj galami, a dosta je teže uporno i inteligentno raditi i razvijati savezništva. Još bitnije – to ne pomaže rješavanju hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini. Upravo suprotno. Svi imamo dužnost odgovorno i aktivno činiti sve u svojoj moći da pomognemo hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.
- Bili ste nedavno u Crnoj Gori koja pregovara o članstvu u EU. Očekujete li da će se agresivna politika Rusije proširiti i na Crnu Goru?
U Crnoj Gori je 2016. pokušan državni udar, a nije tajna da i danas postoje snažni politički akteri koji negiraju crnogorsku naciju i državu. Zato zemlja zaslužuje snažnu podršku i to je i razlog zbog kojeg sam u proteklih šest mjeseci posjetio i bokeljske Hrvate u Kotoru i Tivtu, ali i Cetinje i u Podgoricu. Hrvati Crne Gore su jedan od najsnažnijih glasova europskog opredjeljenja zemlje i nacionalnog suživota.
- Kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu bili ste protekle godine vrlo aktivni. Što biste izdvojili kao Vaše najvažnije aktivnosti, prioritete na kojima ste radili, ideje koje ste promovirali, zalagali se za interese Hrvatske…?
Uz svijest o dubini i brzini promjena koje živimo, ali i s dosljednim demokršćanskim pogledom na ljudsko dostojanstvo, obitelj i društvene izazove, moj rad je orijentiran na borbu za snažnu i ravnopravnu Hrvatsku u sigurnoj Europi. Ovo osobito radi tri za nas ključne teme: uravnoteženog razvoja svih dijelova Europe, sigurnosti u vrijeme tektonskih promjena i pametnog korištenja mogućnosti digitalne transformacije. Na tome svakodnevno radim sa svojim suradnicima, a u osnaživanju hrvatskog glasa u donošenju europskih propisa uvelike pomaže jasna proeuropska politika Vlade Andreja Plenkovića. Uvodimo euro, na pragu smo ulaska u Schengen, a najznačajnijim infrastrukturnim projektom moderne Hrvatske konačno smo spojili naš teritorij.
Kao glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, vodio sam proces odlučivanja o tome kako će se trošiti europska sredstva koja predstavljaju generacijsku priliku i za Hrvatsku. Branio sam i ove godine Hrvatsku od neutemeljenih napada s ljevice zbog naše uspješne politike sprječavanja ilegalnih migracija. Radim na reformi europskog sustava migracija i azila i što skorijem ulasku u Schengenski prostor. Nastojim što bolje predstaviti sve mogućnosti europskog članstva, osobito u bržem razvoju modernih tehnologija, što je imperativ za razvoj Hrvatske u ovom desetljeću.