- 12. studeni 2023.
Intervju zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera za Glas Slavonije prenosimo u cijelosti u nastavku.
Nedavni intervju njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa glavna je tema u njemačkim i europskim medijima. Pistorius je između ostalog naglasio kao se Europa mora spremiti na rat jer je sigurnosna situacija svakom godinom sve gora. Je li stanje doista toliko dramatično ili je njemački ministar ipak pretjerao u širenju katastrofičnog ozračja kako u Njemačkoj tako i u cijeloj Europi, odnosno Europskoj uniji?
U ovome mandatu u više sam navrata upozoravao na situaciju u kojoj se nalazimo – vremena olako shvaćenog mira, sigurnosti i blagostanja nestala su, gotovo preko noći. Na našem kontinentu je osvijestiti novu situaciju i ponašati se krajnje odgovorno. Više no ikad prednost treba dati zdravom razumu, kvalitetnim politikama, a ne jeftinoj ideologiji.
Pokušavamo europsku tehnologiju i industriju učiniti manje ovisnom o trećim zemljama, primjerice kod uvoza ključnih sirovina. Porast obrambenih ulaganja, a koji je godinama bio zanemarivan, te brojne europske inicijative koje idu u smjeru smanjivanja fragmentacije tržišta i osnaživanja europskih i nacionalnih obrambenih kapaciteta, vidljive su diljem Europe. U ovoj smo godini, primjerice, osigurali 800 milijuna eura za ulaganja u europske obrambene kapacitete kroz poticanje zajedničke javne nabave europskih država te nabave streljiva, inicijativa koje bi prije samo nekoliko godina bile nezamislive.
Borba protiv hibridnih nasrtaja na Hrvatsku i naš kontinent, snažna državna i vanjska granica Europske unije, sveobuhvatan odgovor na migrantski pritisak, te gospodarstvo visokih tehnologija i najviše dodane vrijednosti – jedini su put i za Hrvatsku i za Europu u novim geopolitičkim okolnostima i jedini način za sačuvati sigurnost i prosperitet na našem kontinentu.
Koji su zapravo najveći sigurnosni izazovi za Europsku uniju danas i u bliskoj budućnosti? Jesu li to migracije i terorizam, i mogu li se ta dva aspekta ugroze povezati, i na koji način? Nisu naime svi migranti teroristi, to je jasno, no koliko je realno očekivati da među onima koji ulaze u EU ima i terorista, smije li se takva mogućnost previdjeti, odbaciti…?
Uz povratak konvencionalnog rata na europski kontinent, javljaju se i nove, hibridne sigurnosne ugroze, koje uključuju i energetske ucjene, i informacijsko ratovanje, i instrumentalizaciju migrantskih kretanja. Pitanje migracija zbog toga postaje sve kompleksnije. Europa je pokazala svoje humano lice mnogo puta, to se može vidjeti i s milijunima Ukrajinaca koji i danas žive i rade u Europi, pa i Hrvatskoj. Naravno da nisu svi migranti teroristi. Ono što zabrinjava je podatak da je primjerice kod posljednjeg terorističkog napada u Bruxellesu bila riječ o državljaninu Tunisa koji je još 2021. dobio negativno rješenje za ostankom u Belgiji. Nažalost, na europskoj razini, samo jedna petina od onih kojima se odbije azil, budu i vraćeni u države odakle dolaze.
Štoviše, brojne države, uključujući Belgiju, bore se s paralelnim društvima i dezintegracijom velikog broja osoba koje tamo žive, rade i djeluju. Potrebno je i oko toga ozbiljnije djelovati, osvijestiti stvarnost, odbaciti kulturni relativizam i toleriranje ovakvih situacija. Europska i hrvatska ljevica je takve pozicije često perfidno etiketirala kao ekstremne, ali riječ je o zdravorazumskoj poziciji koja prepoznaje ono što je ozbiljan društveni problem. I zbog toga nam treba dogovor oko učinkovitije europske politike, dogovor kojem smo sve bliži, ali koji neće moći imati još liberalnija pravila za povratak ili odbijati suradnju s trećim državama u pitanju migracija, pod izlikom njihovih nedovoljnih demokratskih standarda, kao što inzistiraju lijeve grupe u Parlamentu.
Imajmo na umu i činjenicu da su migrantski pritisci i hibridni nasrtaji na Europu i Hrvatsku često isprepleteni – nisu odvojene kategorije, već dio jednog šireg civilizacijskog nasrtaja na našu, europsku civilizaciju. Postoje akteri koji se ne libe koristiti i ljude i ljudske sudbine kao sredstvo pritiska i iznude prema Europi.
Kad se govori o sigurnosti, zbog rata Izraela i Hamasa niz europskih gradova izložen je masovnim prosvjedima u kojima osim mirne podrške Palestincima i Gazi, ali i Izraelu, dolazi i do ekstremnih izljeva bijesa i mržnje. Koliko je u takvim napetim situacijama prijetnja terorizmom još izraženija na europskom tlu? S tim u vezi, koliko je realna opasnost da radikalne islamističke skupine, odnosno njihove ćelije u Europi, iskoriste situaciju za nove napade, bombaške akcije…?
Ono što gledamo na ulicama europskih gradova – izljeve agresije, mržnje i antisemitizma – proizvod je desetljeća društvenih trendova unutar same Europe, a rat Izraela i Hamasa poslužio je kao povod za najnoviji izljev divljaštva. Za ekstremiste, problematičan je europski način života. Jeziv je prijezir prema temeljnim europskim vrijednostima, brutalni sukobi s policijom i otvorena podrška terorizmu.
Kada smo proteklih mjeseci i godina upozoravali na sigurnosni aspekt migracijske krize optuživali su nas da potpaljujemo populizam. Sada bi ipak moralo biti jasno da moramo surađivati s državama na sjeveru Afrike u sprječavanju ilegalnih prelazaka Mediterana, što je europska ljevica odbacila. Sada bi ipak moralo biti jasno da nam trebaju europska sredstava za infrastrukturu i zaštitu vanjskih granica, čemu se i SDP protivio. Sada bi ipak moralo biti jasno da politika odlučne zaštite granice ne može imati alternativu. Intenzitet i složenost ovih pitanja se radikalno mijenjaju. Hrvatska i Europa morat će se ubrzano prilagoditi novoj stvarnosti i biti spremniji nego danas.
Zbog sigurnosnih razloga neke su članice EU-a (Slovenija, Austrija…) privremeno suspendirala Schengen. Navodi se i pojačana opasnost od masovnijeg pritiska migranata na granicama, a s tim u vezi i potencijalne terorističke ugroze. Vaš komentar? Treba li zbog nastale situacija i Hrvatska suspendirati Schengen, privremeno ili na duže vrijeme? S tim u vezi, kako komentirate zahtjeve dijela oporbe da vojska RH bude na granicama, kao i inicijativu o nekakvim “graničnim stražama”, koje najavljuje saborski zastupnik Bulj?
Riječ je o uvođenju privremenih unutarnjih kontrola, a ne o suspenziji Schengena. Hrvatska država i policija u redovnom su kontaktu sa slovenskim službama i imamo zajednički cilj: suzbijanje organiziranih krijumčarskih mreža.
U slučaju bilo kakve ugroze po našu državu i sugrađane, sve državne službe reagirat će se onako kako situacija nalaže. Ono što sigurno nećemo raditi je loviti jeftine političke bodove uoči superizborne godine poigravajući se ovako važnim i osjetljivim pitanjem državne granice i nacionalne sigurnosti. Razumijemo brigu sugrađana, dugoročni trendovi u migracijama nisu dobri i to je nešto na što ukazujemo od početka ovoga mandata. Treba nam zajednički europski dogovor koji treba uvesti reda u politiku migracija i azila, prije svega angažmanom na izvoru problema, na tranzitnim rutama, a onda i na europskim granicama. Povjerenje prema hrvatskoj policiji, koja je daleko opremljenija i spremnija nego većina drugih europskih graničnih policija, je ključno i u ovom pitanju. Rješenja sasvim sigurno nisu nikakve ‘balvan revolucije’ ili seoske straže, kao što zazivaju neki zastupnici nego ozbiljno državno djelovanje i u Hrvatskoj i na europskoj razini.