Intervju za Glas Slavonije

1. Konačnom odlukom Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove Republika Hrvatska ulazi u Schengen u posebnim okolnostima, s obzirom na rat u Ukrajini i posljedice koje je isti izazvao. Što u sadašnjem kontekstu Schengen znači za Hrvatsku i sve njezine stanovnike?

Nakon nekoliko godina teških i izazovnih pregovora, uz nikada zahtjevniju šengensku evaluaciju, u trenutku kada se ulazak Rumunjske i Bugarske u šengensko područje blokira više od desetljeća, prošloga tjedna donesena je finalna dluka da se Hrvatska pridružuje najvećem prostoru slobodnog kretanja na svijetu – Schengenu, prostoru od preko 420 milijuna ljudi od Arktika do Sredozemlja i Atlantika.

Tri desetljeća od međunarodnog priznanja i teško izborene neovisnosti u obrambenom i oslobodilačkom ratu, postajemo članica elitnog civilizacijskog kluba. Kluba od svega petnaest država koje su istodobno i članice Europske unije, Sjevernoatlantskoga saveza, eurozone i Schengena. Tako zaokružujemo svoj pun povratak europskoj civilizaciji. 

Koristi od hrvatskog ulaska u Schengen su konkretne i opipljive, za hrvatske građane, poduzetnike, izvoznike i hrvatsku državu. Riječ je o dodatnom poticaju gospodarskom razvoju, osnaživanju izvoza, uz bolju prometnu povezanost što je posebno važno Hrvatsku kao turističku državu članicu. U vrijeme strelovitih promjena i narušene sigurnosne arhitekture, članstvo u Schengenskom prostoru je posebno značajno jer nam daje dodatnu sigurnost i osnaženu državnu granicu. Istodobno dobivamo nikad veću slobodu kretanja unutar Europske unije, uz nikad veću sigurnost prema prostoru izvan europskih granica. 

2. Do Schengena bio je dug i krivudav put s puno prepreka koji je Plenkovićeva Vlada uspješno privela kraju. Kada se sagledaju svi izazovi kroz koje smo prošli, koji su bili ključni faktori koji su presudili da dobijemo pristupnicu za Schengen, a koji su bili najveći problemi koje smo pritom rješavali?

Bez temeljitog, predanog i inteligentnog rada hrvatske Vlade predvođene predsjednikom Plenkovićem, s posebnim doprinosom Ministarstva unutarnjih poslova i ministra Božinovića, kao i uz tiho diplomatsko djelovanje kroz cijeli proces, Hrvatska ne bi postala članica Schengena. To je potpuno jasno. Ovo je zato ogroman uspjeh i ostvarenje strateškog nacionalnog cilja. Pregovori su bili sve samo ne laki, a ovako detaljnu schengensku evaluaciju nije prošla niti jedna država članica prije nas. S modernizacijom Hrvatske policije, s više od 6700 hrvatskih graničnih policajaca, koji danonoćno štite najdulju vanjsku kopnenu granicu, Hrvatska je dokazala da je spremna za Schengen te da tako uvelike doprinosimo sigurnosti svih europskih građana. 

Jedan od foruma u kojima se od početka mandata često i intenzivno raspravljalo o spremnosti Hrvatske za Schengen bio je Europski parlament. Nažalost, nerijetko i uz ideološki motivirane napade dijela lijevih političkih grupacija na Hrvatsku policiju i uz pokušaje politizacije hrvatskog ulaska u Schengen. Takvim neutemeljenim napadima oštro sam se i argumentirano suprotstavljao. U vrijeme narušene sigurnosne arhitekture, potrebna nam je zaštićena granica, potreban nam je snažniji Schengen s uključenom Hrvatskom. 

3. Schengen i pitanje ilegalnih migracija?

U vrijeme brutalne ruske vojne agresije na Ukrajinu svjedočimo i dramatičnom povećanju pokušaja ilegalnih prelazaka naših granica. Prema izvješću Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je gotovo tristo tisuća ilegalnih prijelaza vanjske granice Europske unije, što je povećanje za osamdeset posto u odnosu na isti period u 2021. godini, uz zapadnobalkansku rutu kao najaktivniju. Tome je u posljednjim mjesecima doprinijela i Srbija koja je beskrupuloznim zloupotrebljavanjem viznog režima nagrađivala zemlje koje ne priznaju Kosovo, te tako značajno povećala migracijski pritisak na našim granicama. Stvaranje migracijskog pritiska na državnu i europsku granicu još jednom otvara temeljno pitanje – pitanje civilizacijske orijentacije Srbije.

Nakon mjeseci pregovora ovoga tjedna postigli smo parlamentarni dogovor o Eurodacu, neizostavnom dijelu Migracijskog pakta, zakonodavnom paketu koji ima za cilj uspostaviti čvrste mehanizme ophođenja, osnaživanje prihvata unesrećenih, ali i istovremenu snažnu zaštitu vanjske granice od nezakonitih upada. Kao član najužeg tima Europske pučke stranke za reformu sustava migracija i azila, pregovarao sam o ovoj zajedničkoj europskoj bazi biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja azila. Dogovor bi sada trebao biti dodatni poticaj za usvajanje cijelog zakonodavnog paketa u području migracija i azila u vrijeme dramatično povećanog migracijskog pritiska na europske granice. Jasno je kako Europa mora u što skorijem vremenu donijeti zajedničko rješenje, koje počinje od stroge i učinkovite zaštite granice, uz odlučno odbijanje instrumentalizacije migranata u geopolitičkim igricama. Tome će neupitno doprinijeti i snažniji Schengen s Hrvatskom u njegovom prostoru.

4. Što je s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hoće li Schengen utjecati na njih? 

Hrvatska državna granica s Bosnom i Hercegovinom, ali i Srbijom te Crnom Gorom, uskoro postaje ujedno i vanjska granica šengenskog prostora. Budući da Hrvatska u posljednjih nekoliko godina u potpunosti primjenjuje šengensku pravnu stečevinu, svakodnevni život hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i prelaženje granice, ostaje nepromijenjeno. 

5. Što je s Rumunjskom i Bugarskom, kako komentirate njihov status?

Rumunjska i Bugarska dvanaest godina su u čekaonici za pristup Schengenskom prostoru. Hrvatska razumije kroz što prolaze te smo i sami bili snažni zagovornici njihove dublje europske integracije. Velika većina država članica podržala je njihov ulazak u Schengen, kao i Češka koja predsjeda Vijećem Europske unije, ali za njih nije bilo jednoglasnosti. Hrvatska je svojim primjerom i rješavanjem šengenske evaluacije podignula dodatno ljestvicu transparentnosti, posebice u pogledu uspostavljanja neovisnog nadzora granične kontrole, jedinstvenog mehanizma nadzora poštivanja ljudskih prava u zaštiti granice kojeg predviđa Migracijski pakt, a kojeg je Hrvatska uz podršku Europske komisije osnovala kao prva država članica. Nadamo se da će i Rumunjska i Bugarska, čiji građani već predugo čekaju ravnopravnost i potpunu slobodu kretanja, uskoro biti primljene.