Intervju za Glas Slavonije

U nastavku možete pročitati intervju zastupnika Karla Resslera za subotnje izdanje Glasa Slavonije.

1. Kada se sve uzme u obzir, koliko je ulazak Republike Hrvatske u Eurozonu i Schengen, jedno od najvećih postignuća ne samo otkako smo članica Europske unije nego otkako je samostalne i neovisne Republike Hrvatske. S tim u vezi, jesmo li ulaskom u Schengen i eurozonu konačno zaokružili i realizirali sve prioritete koje smo kao država postavili ulaskom u Europsku uniju prije devet godina?

Hrvatska uskoro postaje članica eurozone i Schengenskog prostora, čime ostvarujemo dva iznimno važna strateška cilja Hrvatske, kao i dublju integraciju u europsku obitelj. Kao punopravna članica Europske unije Hrvatska ima brojne razvojne mogućnosti koje su osjetile sve generacije u svim krajevima Hrvatske u proteklih devet godina članstva. Europska politika ispunjava svoj cilj samo ako je naši sugrađani osjete u svom svakodnevnom životu, u svim lokalnim zajednicama. Stoga sam se protekle tri godine mandata, kao zastupnik u Europskom parlamentu, zalagao za hrvatski ulazak u Schengensko područje, najveći slobodno prostor kretanja na svijetu i jedno od najvažnijih postignuća moderne Europe, kao i za ulazak u Eurozonu čime ćemo se snažnije gospodarski integrirati i ojačati izvoz s najrazvijenijim državama u svijetu.

Jasno je kako je Hrvatska danas spremna i za eurozonu i za Schengen, što potvrđuju i izvješća Europske komisije koja potvrđuju da je Hrvatska jedina od promatranih država članica koja ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, kao i zaštite najduže vanjske granice Europske unije s više od 6 500 graničnih policajaca. Ulaskom u Schengen i eurozu, u vrijeme velikih globalnih izazova, ostvarujemo zacrtani cilj – snažnu i ravnopravnu Hrvatsku u sigurnoj Europi. 

2. Tko je najviše zaslužan što RH skupa s uvođenjem eura od iduće godine istovremeno ulazi i u zonu Schengena? Premijer Andrej Plenković kaže da su ti strateški iskoraci naprijed svojevrsna ostavština dva mandata njegove Vlade?

Trenutne sigurnosne, humanitarne, gospodarske i zdravstvene krize kojima svjedočimo bez članstva u Europskoj uniji i pripadnosti krugu najrazvijenijih europskih država za naše sugrađane bile bi teže i vidljivije, uz maglovitu budućnost i perspektivu, čime se još jednom potvrđuje važnost našega europskog članstva. Upravo zato je važno imati proeuropsku politiku, koja u središte stavlja interese vlastitih sugrađana, što je vidljivo posljednjih šest godina. Vlada, predvođena predsjednikom Andrejom Plenkovićem, jasno je označila kako želimo biti dio dublje integracije u eurozoni i Schengenskom području, čime se konačno ispunjava volja hrvatskih građana koji su na referendumu 2012. rekli odlučno da Europskoj uniji, europskoj obitelji i europskoj budućnosti. 

Unatoč mnogim izazovima, u vrijeme strelovitih i ubrzanih promjena, pred nama je razvojno desetljeće za koje se borimo u svim institucijama. Zajedno s kolegama i suradnicima, kao izabrani hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, do kraja mandata snažno ću se zalagati za hrvatske interese okrenute budućnosti, oporavku od posljedica ruske agresije na Ukrajinu i pandemije COVID-19, daljnje digitalne i zelene tranzicije i razvoja svih krajeva i generacija u Hrvatskoj. 

3. Biti u Schengenu politička je odluka. U širem kontekstu, političkom i geostrateškom, što za RH znači biti unutar područja bez granica kakav je Schengen? Kakvu poruku, da se tako izrazim, ovim činovima šalje Hrvatska Europi, ali i svijetu…? Koliko ulazak u Schengen u kontekstu sadašnjeg sigurnosnog stanja, dobiva još veće i važnije značenje?

Koristi hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, gdje se gotovo četiri milijuna hrvatskih sugrađana pridružuje prostoru slobodnog kretanja koji se proteže od krajnjeg sjevera i obala Arktika, do mediteranskih zemalja na Atlantiku i Sredozemnom moru, višestruki su i opipljivi. Europa bez unutarnjih granica donosi enormne koristi za hrvatsko gospodarstvo, čime će se smanjiti cijena prijevoza dobara i time stvoriti dodatna gospodarska konkurentnost, ali i osnažiti turistički sektor. Ne smijemo zaboraviti kako će od hrvatskog ulaska u Schengenski prostor pogranične županije, poput slavonskih, osjetiti novi val investicija i revitalizacije pojedinih općina. 

Za stvaranje Schengenskog prostora, kao i izgradnju povjerenja europskih građana, bila su potrebna desetljeća koja su uslijedila nakon velikih ljudskih strahota i razarajućih ratova na našemu kontinentu. Danas, kada svjedočimo početku nove ere europske povijesti i krvavoj agresiji ruskog režima na Ukrajinu, vrijeme je da hrvatski građani konačno uživaju punu slobodu kretanja i sigurnost pod okriljem Schengenskog prostora. 

U proteklih sedam godina pokazali smo i dokazali da možemo štititi europsku vanjsku granicu u skladu s najvišim standardima zaštite te provoditi sve mjere koje su nužne za funkcioniranje Schengenskog prostora. Iako danas nismo dio Schengenskog prostora, Hrvatska policija već sada podiže sigurnost Schengena i Europe kroz učinkovitu zaštitu najdulje kopnene granice. U najzahtjevnijoj evaluaciji u odnosu prema drugim državama članicama odgovorili smo na 281 zahtjev i nastavili modernizirati Hrvatsku policiju. Sve to potvrđuje hrvatsku spremnost za ulazak u Schengenski prostor, kao i činjenicu da je Hrvatska faktor sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe i pouzdani europski partner.

4. Koliko se nedavne odluke IMD-a u višoj razini konkurentnosti RH, kao i objave Moody’sa i drugih agencija o boljem kreditnom rejtingu, kao i nedavno odobrenih 700 milijuna eura pomoći za Hrvatsku, u određenoj mjeri i posljedica jasnog stava EU-a oko ulaska RH u Schengen i eurozonu?

I prije samog ulaska u eurozonu, predviđenog 1. siječnja 2023. godine, osjećamo pozitivne učinke članstva u eurozoni, a nakon formalne potvrde na Vijeću ministara financijska Europske unije, ovoga mjeseca možemo očekivati podizanje hrvatskog kreditnog rejtinga za dva stupnja, što bi prema agenciji Moody’s bio povijesno najviši hrvatski rejting. Kao najmlađa država članica, Hrvatska je spremna za ulazak u eurozonu i uvođenju eura kao službene valute. Kroz rekordnom paketu oporavka Hrvatska ima generacijsku priliku i više od 25 milijardi eura koje će direktno utjecati na kvalitetu života svih generacija, posebice poljoprivrednicima, studentima, malim i srednjim poduzetnicima, kao i gradovima i županijama. Sada je naša odgovornost ova sredstva iskoristiti za gospodarski oporavak, digitalnu transformaciju i zelene infrastrukturne projekte.