- 04. ožujak 2022.
Zastupnik Karlo Ressler komentirao je za Glas Slavonije trenutnu situaciju u Ukrajini te snažnu pomoć Hrvatske i Europske unije prema ukrajinskom narodu. Intervju prenosimo u cijelosti u nastavku.
S obzirom na dramatičnost situacije u Ukrajini, kako kao europarlamentarac komentirate odluku ruskog predsjednika Putina da izvrši vojnu invaziju na susjednu zemlju, nakon što je 2014. anektirao Krim, a nedavno priznao odmetnute ukrajinske regije u Donbasu kao samostalne i neovisne od Ukrajine?
U Hrvatskoj nažalost vrlo dobro znamo što znači agresija od strane vojno nadmoćnijeg, predatorskog režima, uz jeftine izgovore o navodnoj ugroženosti ili čak genocidu. Za nas zato ne može biti nikakve dileme. Hrvatska je uz Ukrajinu i uz ukrajinski narod, naciju koja se u ovim trenutcima bori za opstojnost Ukrajine. Bore se i za pravdu i za slobodu nasuprot agresiji i tiraniji.
I u Europskom parlamentu smo u utorak pokazali veliko jedinstvo zastupnika, neovisno o svjetonazorskim i političkim razlikama. Posebnom Rezolucijom Europski parlament pozvao je Rusku Federaciju da smjesta prekine vojnu agresiju na Ukrajinu i da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage. Odaje se i počast golemoj hrabrosti koju su pokazali ukrajinski narod, predsjednik Volodimir Zelenski i vojnici koji svoju zemlju brane od napadača. Parlament je pozvao i sve države članice, kao i cijeli slobodni svijet, da svim raspoloživim sredstvima pruži potporu ukrajinskoj borbi za mir i slobodu. Europska unija već je pripremila izdašan paket hitne ekonomske pomoći za Ukrajinu od 1.2 milijardi eura, no planiraju se i daljnji koraci kojima se nastoje smanjiti već ogromne posljedice ovoga rata. Posebna atmosfera izvanredne plenarne sjednice pojačana je dirljivim, ali i borbenim javljanjem predsjednika Zelenskog iz Kijeva.
Slobodu vrijedi braniti, bez obzira na cijenu. Ruska agresija na Ukrajinu je generacijski test za europsku civilizaciju koji traži snažan, brz i zajednički odgovor. I kao Hrvatska i kao Europa jasno smo se odredili prema brutalnom napadu na državu koja je bila među prvima koja je priznala Hrvatsku kada je nama bilo najteže.
Kako komentirate sankcije Europske unije prema Rusiji? Jesu li postigle željeni učinak?
Najveći paket sankcija u povijesti Europske unije imat će devastirajući učinak na rusko gospodarstvo. Ne zato što nam je to bio cilj sam po sebi ili zato što želimo kazniti ruske građane nego zato što želimo umanjiti kapacitet ruskog režima da vodi osvajački agresivni rat u Ukrajini, ali i njihov potencijal destabiliziranja mnogih drugih dijelova svijeta. Vojna agresija i pokušaj nasilnog osvajanja teritorija moraju imati beskompromisni, najsnažniji mogući odgovor. Povijest nas uči da popuštanje ili spuštanje glave neće pomoći.
Tjednima je ruska diplomacija pokušavala uvjeravati svjetsku javnost da ne pripremaju napad na Ukrajinu, već da je riječ o rutinskim vojnim vježbama, svjesno prikrivajući istinski smisao mobiliziranih vojnih snaga. Sada više ne mogu prikriti istinu. Ruske vojne snage napreduju sporije nego su očekivali, a Europa i svijet su jasno stali uz Ukrajinu.
Ratna agresija će Rusiju učiniti slabijom, a Europu ujedinjenijom. Rusija je danas izoliranija nego ikada ranije. Gospodarski, Rusija je i prije agresije bila usporediva s Beneluxom po visini bruto društvenog proizvoda. Sada svjedočimo zatvaranju europskog zračnog prostora za ruske avione, europskih luka za ruske brodove. Mjere protiv Središnje banke Rusije i isključivanje ruskih banaka iz SWIFT-a, platforme između poslovnih banaka i drugih pružatelja financijskih usluga, dodatno će produbiti krhkost ruskog gospodarstva. Nažalost, nemoguće je da takve mjere neće imati negativnih učinaka i na europsko gospodarstvo.
Koliko će rat u Ukrajini utjecati na opću sigurnosnu situaciju u EU, uključujući i Hrvatsku? Nova migrantska kriza je neizbježna, priljev izbjeglica je već počeo.
Ruska agresija na Ukrajinu je povijesna prekretnica za europski kontinent. Završava epoha u kojoj se europski mir uzimao olako, zdravo za gotovo. Ovo je dodatni poticaj da se Europa riješi naivnosti i otvori oči pred silnim sigurnosnim izazovima nove ere neizvjesnosti, promjena i ugroza. Sigurnost, otpornost i stabilnost preduvjet su prosperiteta na europskom kontinentu. Zato zaslužuju veći fokus i snažnija ulaganja i na europskoj razini.
Slavonci i Baranjci dobro znaju što znači biti prisiljen spakirati vrećicu osobnih stvari i napustiti svoje domove s djecom. Samo u prvih tjedan dana rata, prema podacima UNHCR-a, Ukrajinu je napustilo više od milijun izbjeglica. Hrvatska ovdje ima iskustva. Svoje srce i solidarnost iskazali smo 1990-ih godina kada smo zbrinuli gotovo milijun izbjeglica i prognanika. To srce pokazujemo i danas te želimo pomoći ukrajinskom narodu, izbjeglicama koje bježe od ratnih razaranja. Brojni volonteri, pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova, hrvatskog Crvenog križa i ostalih organizacija spremni su za prihvat ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj. Svjedočimo početku pristizanja prvih izbjeglica u Hrvatskoj, a neki od njih smješteni su u prihvatni centar gdje su bili smješteni i prognanici iz Vukovara.
Što cijela situacija znači za Hrvatsku, za odnose s Ukrajinom, ali i Rusijom, ekonomske prije svega?
Ovaj rat nosi sa sobom još uvijek nesagledive posljedice. Moramo toga biti svjesni. A treba i odmah otvoreno reći da ćemo posljedice osjetiti svi. Zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku, energetskom projektu desetljeća financiranim europskim sredstvima, opskrba plinom u Hrvatskoj neće biti ugrožena i energetski smo sigurniji. U ovakvim okolnostima ratnog sukoba, to još dodatno dobiva na značaju i danas vidimo punu važnost i benefite izgradnje terminala, usprkos strašnoj politizaciji i protivljenju kojem smo svjedočili. Spriječena je ogromna gospodarska šteta preuzimanjem Sberbanke Hrvatske. Hrvatski građani i poduzetnici, koji su do sada poslovali sa Sberbankom Hrvatska, zaštićeni su od razornih ekonomskih posljedica, koje bi dosezale i osam milijardi kuna. U proteklih pet godina kontinuirano podižemo sigurnosne i obrambene kapacitete. Realiziramo najveću vojnu investiciju u posljednjih trideset godina nabavkom najmodernijih francuskih Rafalea. S takvom politikom ćemo morati nastaviti.
Zaključno, s obzirom da je RH članica NATO, što se u tom smislu sada može očekivati?
Ukrajina nije članica NATO-a i na nju se stoga ne odnose formalne sigurnosne garancije, ali ni Hrvatska ni NATO ne mogu okrenuti glavu na brutalnu i dugo planiranu agresiju u Europi. NATO neće slati vojnike u Ukrajinu jer bi to značilo potpunu eskalaciju i proširenje rata. Ukrajini pomaže NATO, pomaže i Europska unija, pomažu države članice, a pomaže i Hrvatska. Pa i slanjem oružja, streljiva i zaštitne opreme. Uz pojačanu odvraćajuću prisutnost u istočnim državama članicama NATO-a – na Baltiku, u Poljskoj, Rumunjskoj, za Hrvatsku je posebno važna stabilnost jugoistoka Europe. Srbija će se morati jasno odrediti prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Svjedočili smo proteklih mjeseci i povećanoj napetosti na Kosovu. Tenzije su visoke i u Crnoj Gori, gdje sam prošloga tjedna posjetio bokeljske Hrvate, koji su zagovornici europske perspektive. Za nas je, ipak, ključna Bosna i Hercegovina gdje su za listopad najavljeni izbori, a još uvijek ne postoje izborna pravila koja bi Hrvatima omogućila da biraju svog legitimnog predstavnika i spriječila izborni inženjering. Odmah nakon napada na Ukrajinu donesena je odluka da se s dodatnih 500 vojnika osnaže pričuvne snage pri misiji EUFOR-a Althea u Bosni i Hercegovini, čime se uvelike povećavaju kapaciteti ove europske misije. Ne postoji neposredna ugroza za Hrvatsku, ali jasno je da u potpuno novom kontekstu posebno pažljivo pratimo što se događa na jugoistoku Europe.