Intervju za Glas Slavonije

Intervju zastupnika Karla Resslera o pregledu 2021. godine, migracijskom izazovu i politici proširenja objavljen u Glasu Slavonije nalazi se u nastavku.

Živimo u eri nikad bržih i teško predvidljivih globalnih promjena. Pandemija je kroz proteklu godinu uvelike određivala dnevni red Europske unije, svih njezinih institucija, kao i država članica: preopterećenost zdravstvenih sustava, neujednačene epidemiološke mjere, kampanje cijepljenja i neizvjesnost oko novih varijanti – kaže Karlo Ressler (HDZ/EPP), zastupnik u Europskom parlamentu, glavni pregovarač Parlamenta za europski proračun, član najužeg tima za pregovore o novom Paktu za azil i migracije i potpredsjednik parlamentarnog Odbora za umjetnu inteligenciju (AIDA) te dodaje:

– Nastavljene su ubrzane tehnološke promjene i digitalizacija društva. Pad Kabula u kolovozu, nakon američkog povlačenja, probudio je u Europi strah od novog migracijskog vala, uz osjetan migracijski intenzitet na našim granicama. Na granici Poljske i Litve bjeloruski diktator Lukašenko kroz dobar dio godine orkestrirao je migracijski pritisak, organizirajući dolazak migranata na europsku granicu. Njemački izbori u rujnu i odlazak kancelarke Merkel nakon 16 godina, svakako su označili završetak jednog poglavlja europske politike. Najrelevantniji za Hrvatsku početak je korištenja rekordnih europskih sredstava za gospodarski oporavak te ulaganje u digitalnu i zelenu tranziciju.

Kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu bili ste protekle godine vrlo aktivni. Što biste izdvojili kao Vaše najvažnije aktivnosti, prioritete na kojima ste radili, ideje koje ste promovirali, zalagali se za interese Hrvatske…?

– Radim na cijelom nizu tema iznimno važnih za Hrvatsku. Unatoč teškom razdoblju pandemije, dijelim odgovornost predanog rada na poboljšanju položaja Hrvatske i hrvatskih državljana u Europi. Protekle godine najviše truda i energije uložio sam u pregovore o europskom proračunu i ponosan sam na postignuto. Uime Parlamenta pregovarao sam o tome kako će se sljedeće godine financirati svi europski programi, politike i institucije. Uspjeli smo osnažiti europski proračun za 480 milijuna eura, unatoč teškim pregovorima, uz glavni fokus na malo i srednje poduzetništvo, znanost i zdravstvo. Pregovori su bili iznimno zahtjevni i dugotrajni, jer nismo htjeli popustiti nizu rezova koje bi i hrvatski i europski građani osjetili na kvaliteti života i rada.

Izdvojio bih još i zajedničke napore s hrvatskom Vladom za što skoriji ulazak u Schengen – najveći slobodni prostor kretanja na svijetu. U srpnju sam inicirao važan amandman na Izvješće o Schengenu, koji su podržali prvo hrvatski, a onda i većina ostalih zastupnika, koji potvrđuje da je Hrvatska u potpunosti spremna za Schengen. Iako Hrvatska ispunjava svoju dužnost prema hrvatskim i europskim građanima štiteći najdužu kopnenu granicu Europske unije, još uvijek ne uživa sve prednosti Schengenskog prostora. Sljedeće godine to bi se konačno trebalo promijeniti. Do kraja mandata, u srpnju 2024., odlučivat ćemo i o drugim ključnim pitanjima za razvoj Hrvatske i Europske unije, kao što su reguliranje novih digitalnih tehnologija, razrada europskih planova za zelenu tranziciju i europski sustav migracija i azila.

Kako ocjenjujete odnose unutar EU-a što se tiče upravljanja koronakrizom?

– Najveći teret upravljanja ovom zdravstvenom i gospodarskom krizom bez presedana je na državama članicama koje organiziraju svoje zdravstvene sustave. Europska unija ovdje ima ograničene nadležnosti, ali pokušava maksimalno pomoći u koordinaciji zajedničkog odgovora, osobito u gospodarskom i financijskom pogledu. Krajem 2020. Europski parlament potvrdio je dogovor lidera država članica o najvećem paketu poticaja koji je ikada financiran u Europi. Kroz tzv. Mehanizam za oporavak i otpornost imamo jedinstvenu priliku za oporavak, ali i da iz pandemije izađemo jači i izdržljiviji na potencijalne nove krize. Sada je ključno da se sredstva na raspolaganju iskoriste pametno i odgovorno za osnaživanje Hrvatske i svih drugih država članica, primjerice za ulaganja u modernizaciju poslovanja naših poduzeća i digitalnu transformaciju javne uprave.

Koliko je protekle godine za Europu bio izražen migracijski problem? Vidimo da je stanje napeto na granici Bjelorusije i Poljske…

– Bez ikakve dvojbe, ovogodišnja kriza na granici Poljske i Litve s Bjelorusijom pokušaj je neskrivenog hibridnog napada na Europu. Oko toga moramo biti potpuno jasni. Podmuklo je takvo instrumentaliziranje migranata i jasno je da Europska unija to nije mogla tolerirati. Zato sam se i borio za dodatna sredstava za sigurnost i zaštitu europskih granica, što smo i ostvarili. Angažiran sam po pitanju migracija kao član najužeg tima za pregovore o novom Paktu za azil i migracije, jer mi je jasno da je Europi pod hitno potreban zajednički dogovor oko ovog teškog, ali ključnog pitanja. U tom dogovoru politika sprječavanja nezakonitih migracija preduvjet je i nema nikakvu alternativu. To je posebno važno za Hrvatsku, kao državu s najdužom kopnenom granicom Europske unije.

EU i zapadni Balkan, kako ocjenjujete odnose na tom planu i na planu proširenja?

– Ako nema utjecaja u svom prvom susjedstvu, jalova je europska ambicija da bude globalno relevantan igrač. Jasno je da je Hrvatska ovdje posebno zainteresirana, ali u Parlamentu redovito naglašavam da je stabilnost jugoistoka Europe u strateškom interesu cijele Europske unije. Nažalost, došlo je do zastoja u približavanju najvišim europskim standardima. Štoviše, politička kriza u Bosni i Hercegovini postaje jedna od najozbiljnijih prijetnji za stabilnost u izbornoj 2022. Imamo zato političku, ali i ljudsku odgovornost angažirati se. Izborni inženjering onemogućio je legitimnu zastupljenost sva tri naroda, a bez prihvaćanja hrvatskoga naroda neće biti funkcionalne i europske Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme za dogovor o Izbornom zakonu.

Vaša poruka za 2022. godinu? I za RH, i za EU?

– Sljedeću godinu vidim za Hrvatsku kao veliku priliku. Prije svega za investicije i nastavak promjena koje su nam potrebne, uz rekordna europska sredstva na raspolaganju. Godina 2022. bit će presudna i za ostvarivanju dva važna strateška cilja – ulaska u Schengen i uvođenja eura kao službene valute. U svijetu koji se ubrzano i dinamično mijenja, više nego ikada ranije potrebna nam je vizija i bliska suradnja europskih naroda kako bismo se spremno suočili s najvećim tehnološkim, demografskim i društvenim izazovima našeg vremena. Naše mjesto u svijetu nakon pandemije ovisi o tome koliko smo uspješni u prilagodbi brzoj i nepredvidivoj, a ponekad i okrutnoj eri u kojoj živimo. Uvjeren sam da Hrvatska može u takvoj transformaciji biti uspješna priča i jedan od pobjednika.