Intervju za Glas Istre o pregovorima o proračunu 2022. i ilegalnim migracijama

1. Posljednjeg dana zakonskog roka Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o europskom proračunu za 2022. godinu od gotovo 170 milijardi eura. U pregovorima ste zastupali Europski parlament kao najmlađi glavni pregovarač u povijesti. Jeste li zadovoljni pregovorima te zbog čega je dogovor postignut u zadnji tren?

Pravi prioriteti svake organizacije vide se u tome kako se koriste ograničena sredstva na raspolaganju. Zato su pregovori o proračunu uvijek i rasprava o budućnosti organizacije. Iz dogovorenog proračuna financirat će se sljedeće godine svi europski programi, politike, institucije i tijela. Zahvaljujući podršci cijelog tima Parlamenta, uspjeli smo povećati europski proračun za dodatnih 480 milijuna eura, uz glavni fokus na potporu malom i srednjem poduzetništvu, uključujući turizam, znanost i istraživanje te zdravstvo. Zbog toga sam iznimno zadovoljan rezultatom pregovora koji su bili teški i dugotrajni. Završili smo doslovno nekoliko trenutaka prije ponoći, posljednjeg dana zakonskog roka, ali nisam mogao popustiti nizu rezova koji bi bili štetni za europske i hrvatske građane. Usvojili smo proračun oporavka koji će pomoći pokretanju gospodarstva u uvjetima još uvijek aktualne pandemije COVID-19, ali i ubrzane digitalne i zelene transformacije. 

2. Koja je uloga Europskog parlamenta u donošenju proračuna? 

Kao jedinom izravno izabranom tijelu na europskoj razini, Parlamentu je uz zakonodavstvo temeljna nadležnost upravo donošenje proračuna. U proljeće Parlament Komisiji daje političke smjernice za proračun, na temelju čega nastaje prvi nacrt koji se objavljuje u srpnju. Vrhunac proračunske sezone je na jesen kada se Parlament i Vijeće, odnosno države članice, moraju dogovoriti o tome u što će se ulagati europska sredstva. Tradicionalno Vijeće nastoji smanjiti troškove za države članice, a Parlament inzistira na programima koji imaju najveću dodanu vrijednost za europske građane. 

3. Koje će koristi iz proračuna teškoga gotovo 170 milijardi eura imati Istra i Hrvatska?

Imamo izravne koristi iz gotovo svih programa unutar novog europskog proračuna. Riječ je o važnom dijelu rekordnog paketa oporavka kroz koji će Hrvatska na raspolaganju imati 25 milijardi eura. Korisnici će biti poduzetnici, studenti, poljoprivrednici, hrvatski gradovi i županije. Otprilike trećina ukupnog proračuna usmjerena je na smanjenje gospodarskih i društvenih razlika između država članica postizanje ravnopravnosti. Bilo nam je iznimno važno i pitanje europske potpore turističkom sektoru, koji dobro koristi europske fondove. 

Za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća sljedeće godine bit će na raspolaganju više od 150 milijuna eura, uz snažnu potporu za turistički sektor, a što je posebno važno za zemlje gdje poput Hrvatske gdje je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana. 

Daleko najveća potpora turističkom sektoru dolazi iz kohezijskih fondova, posebno Europskog fonda za regionalni razvoj. U proteklom višegodišnjem financijskom okviru iz tog fonda osigurano je preko 23 milijarde eura za potporu turizmu, dok u ovom aktualnom postoji niz okvira unutar kojih turistički sektor može povući značajnu potporu za jačanje svoje konkurentnosti poput ulaganja u digitalnu i zelenu infrastrukturu i rješenja, promoviranje održivog turizma, te dodatna promocija i zaštita kulturnih dobara.    

4. Europa se trenutno suočava s velikim migracijskim pritiskom na vanjskim granicama, trenutno najviše između Poljske i Bjelorusije. Može li proračun za 2022. godinu pomoći?

Jedno od ključnih pitanja pregovora odnosilo se na vanjsku dimenziju europskih politika, humanitarnu pomoć Afganistanu, sigurnost Europe, što uključuje i upravljanje granicama. Nema dileme da se suočavamo s hibridnim napadom na Europsku uniju na granici Bjelorusije i Poljske. Zbog toga smo predvidjeli mobilizaciju dodatnih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju te Fond za integrirano upravljanje granicama. Ako želimo biti globalno relevantni akter, u najmanju ruku moramo moći pomoći državama članicama u nepredvidivim humanitarnim i kriznim situacijama. 

5. Kao potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju bavite se i pitanjem digitalne transformacije? 

O uspješnom provođenju digitalne transformacije ovisi i naš položaj u svijetu u tijeku četvrte industrijske revolucije. Bez digitalnih reformi, naša konkurentnost i gospodarski rast bit će upitni. Digitalna transformacija velika je prilika za manja i otvorena gospodarstva, poput hrvatskog.

Svjedočimo izvrsnim i utjecajnim globalnim igračima, poput Infobipa koji svoje sjedište ima u Vodnjanu. 

Također, imamo i druge važne aktere domaće i svjetske IKT industrije, koji mijenjaju sliku našega gospodarstva. Kao potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju, uvijek ističem dobre hrvatske primjere, ali i tražim načine kako javni sektor može biti od pomoći, kako bi ih u budućnosti bilo još i više.