fbpx
10. siječanj 2024.

Ilegalni migranti sigurnosna su ugroza za Hrvatsku i EU (intervju za Novi list)

U nastavku prenosimo intervju zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera (HDZ/EPP), objavljenog u Novom listu, Glasu Istre te Zadarskom listu.

HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler bio je član pregovaračkog tima EPP-a o Paktu o migraciji i azilu, koji bi trebao postati rješenje za problem ilegalne migracije na razini Europske unije. On smatra da nezakoniti migracijski prelasci i za Hrvatsku predstavljaju ozbiljan problem.

– Masovni nezakoniti prelasci tisuća i tisuća ljudi bez identifikacijskih dokumenata, pod okriljem noći i izvan službenih graničnih prijelaza, predstavljaju sigurnosnu ugrozu i za Hrvatsku i za Europu. Sumnjam da danas kod bilo koga o tome ima dileme. Time se ne bi smjelo jeftino politizirati, ali to ne smije biti niti tabu tema o kojoj se ne smije govoriti. Stoga povijesni europski dogovor o migracijama i azilu zauzima zdravorazumski pristup, ravnotežu solidarnosti i odgovornosti, uz veći naglasak na sigurnost. Potpuno je jasno da danas velika većina ljudi koji nezakonito prelaze europske granice nisu izbjeglice, nego ekonomski migranti, s malim šansama za dobivanje azila.

Nedavno je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, podnoseći u Saboru izvješće o ilegalnoj migraciji, naveo niz podataka koji pokazuju da ti ljudi dok borave u Hrvatskoj praktično uopće ne čine kaznena djela i da stoga nisu ugroza.

– Činjenica jest da je u Hrvatskoj zabilježen mali broj takvih kaznenih djela. Istodobno, nezakonit prelazak granice je kazneno djelo, a i ministar Božinović i MUP upozoravaju na nezakonita migracijska kretanja i broj od 1.880 krijumčara ljudi koji su uhićeni samo prošle godine. Riječ je o organiziranim kriminalnim skupinama. Broj uhićenih krijumčara u Hrvatskoj je praktički trećina od ukupog broja na razini EU-a i to dovoljno govori o opsegu problema. Države, a ne organizirane kriminalne mreže bi trebale biti te koje odlučuju tko smije ući na europski teritorij.

Da, ali ugrožava li to o čemu pričate zaista sigurnost hrvatskih građana?

– Ako ne znamo tko ulazi na europski teritorij, ako organizirane kriminalne grupe zgrću profit na ilegalnom biznisu, a različiti vanjski akteri, kao što vidimo, instrumentaliziraju i kanaliziraju tisuće ljudi prema europskim granicama, to je bez ikakve dileme ozbiljan sigurnosni izazov i za Hrvatsku i hrvatske građane.

Jesu li onda u pravu stranke oporbene desnice koje traže poduzimanje svih mjera kako bi se ovim ljudima onemogućio ilegalan ulazak u Hrvatsku?

– Točno je da problem postoji i da je ozbiljan, o čemu govorim godinama, ali je potpuno jasno i da akteri kao što su Most ili Domovinski pokret nemaju ni snage ni kapaciteta dati konkretan doprinos sigurnosti naših sugrađana i teritorija. Izostanak bilo kakvih suvislih ideja pokušavaju onda nadomjestiti sirovim plašenjem ljudi i političkim parazitiranjem.

Most i Hrvatski suverenisti zalažu se već dulje, konkretno, da vojska zaposjedne hrvatsku granicu i fizički sprečava ilegalne migrante da uđu u našu zemlju.

– Što uopće znači vojska na granici? Slušamo sad već neko vrijeme o tome, a da nismo čuli kako bi to izgledalo ili primjerice koji bi se to dio HV-a trebao uputiti na granicu. Uoči superizborne godine olako se poigravaju preozbiljnim temama nacionalne sigurnosti i ispraznim parolama iza kojih ne stoje baš nikakvi suvisli prijedlozi. Zna se što je u Hrvatskoj ustavna zadaća vojske. Policija, sukladno Ustavu, štiti granicu, a danas je opremljenija, brojnija i učinkovitija nego ikad, uvelike i zahvaljujući europskim fondovima. Podsjetit ću, imamo tu i drugu krajnost, primjerice kolege iz SDP-a, koji su u Europskom parlamentu glasovali protiv financiranja granične infrastrukture europskim sredstvima, što je suludo, budući da je Hrvatska prva na migrantskom udaru. Ogromna je razlika između ozbiljnog rada radi konkretnih rješenja i jeftinih političkih slogana koji nisu magično rješenje za zaštitu više od 1.000 kilometara granice.

Zahtjevi za odlučno suprotstavljanje ilegalnim migrantima intenzivirali su se ovih dana u Hrvatskoj, nakon tragične prometne nesreće u kojoj su poginuli roditelji 16-godišnjeg dječaka. Izgleda da će ilegalna migracija biti jedna od važnijih tema u predizbornoj kampanji, može li to naštetiti HDZ-u?

– Apsolutno ne, upravo suprotno. Sigurnost granica prioritet je i Vlade i HDZ-a. Godinama na tome radimo, o tome govorimo, podigli smo razinu spremnosti hrvatske policije, a sada smo izborili i uvjete za smanjenje pritiska na hrvatske i europske granice. U Europskom parlamentu upozoravam na važnost sigurnosti naših granica od 2019. i kada to na europskoj pozornici nije bilo tako popularno. Sjetimo se, hrvatska policija bila je izložena perfidnim napadima, optužbama različitih organizacija, lijevih skupina, kojima smo se argumentirano suprotstavljali u žestokim raspravama, dok su neki drugi hrvatski zastupnici gledali sa strane. Neki i sada tvrde da se ovim dogovorom tobože stvara nekakva tvrđava Europa. A riječ je o tome da se nastoji smanjiti migrantski pritisak prema Europi, povećati pravnu sigurnost i pojačati solidarnost s državama najizloženijima migrantskom udaru, kao što su Hrvatska, Grčka i Italija. Dakle, HDZ neće bježati od rasprave o fenomenu nezakonitih migracija, naprotiv. O tome se mora razgovarati otvoreno i trezveno, bez ideološke zaslijepljenosti. Naš pristup nije niti dokinuti granice, kao što neki žele, niti pucati na ljude, kao što drugi huškaju, nego ozbiljnim pristupom nastaviti suzbijati ilegalne migracije. Građani očekuju konkretna rješenja, a ne jeftine emotivne ucjene ili besplodni populizam.

U kojem se razdoblju može očekivati ozbiljnije učinke Pakta o migracijama i azilu?

– Do kraja mandata paket pet zakonodavnih uredbi trebao bi biti izglasan u Europskom parlamentu. Paralelno kreće faza implementacije na razini država članica, koje će morati prilagoditi svoje sustave za zaštitu granica. Za to će države na raspolaganju imati dodatne dvije milijarde eura. Reforme ovakvog opsega na europskoj razini ne događaju se preko noći, ali snažnija zaštita granice, dubinske sigurnosne provjere, jednostavniji postupci povratka i brže odlučivanje u graničnim postupcima trebalo bi u razumnom roku dovesti do toga da europsku granicu nitko ne shvaća olako i demotivirati nezakonite prelaske.