Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura, ali… (intervju za Lider.hr)

EU proračun: infrastrukturalna stvarnost

Osamdeset posto svih javnih investicija u Hrvatskoj pokriva se novcem iz EU fondova. Hrvatska gotovo sve temeljne javne investicije, od cesta, bolnica, škola, vodovoda, digitalnih mreža, gotovo sve se ‘pokriva’ novcem iz EU proračuna što samo znači da taj instrument za nas nije nekakva usputna, politička tema, već prava infrastrukturna stvarnost.

I upravo zato pregovori o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdolje od 2028. do 2034. nisu stvar koja se treba ignorirati. Oni se tiču svake tvrtke koja dobiva europski sufinanciranu narudžbu, svake lokalne uprave koja planira investicije i svakog poduzetnika koji je ikad popunio zahtjev za EU bespovratna sredstva.

Ressler je u toj priči ima i dosta bitnu funkciju, i to kao izvjestitelj Odbora za proračun Europskog parlamenta za cijeli prvi stupanj novog proračuna, onaj koji objedinjuje kohezijsku politiku, Zajedničku poljoprivrednu politiku, ribarstvo, migracije i sigurnost u jedan novi golem fond u sljedećem proračunskom razdoblju. On je dakle jedini Hrvat koji stvarno sjedi za pregovaračkim stolom, a ne ispred njega.

Dobar znak

Ressler za Lider iznosi podatak koji je već neko vrijeme prisutan u javnom prostoru: inicijalna omotnica za Hrvatsku u novom VFO-u iznosi 16,8 milijardi eura.

No, taj broj treba staviti u kontekst. U tekućem financijskom okviru 2021.–2027. Hrvatska ima ukupnu alokaciju od oko 24 milijarde eura, ali ta suma uključuje Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), koji je bio izvanredna, jednokratna mjera. Čista kohezijska i poljoprivredna omotnica bila je niža.

Signali da nas u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju čeka 16,8 milijardi eura sugerira određeni kontinuitet, a možda i blagi rast u odnosu na ‘redovne’ strukturne fondove — što je dobar znak u trenutku kada se čitava arhitektura europskog financiranja gradi iznova.

No, kako se i Ressler odmah ograđuje, to je tek ‘inicijalno predviđena omotnica’. Pregovori tek počinju i ništa nije zapisano u kamenu, a uvjeti uz koje dolazi taj novac, o njima treba ozbiljno razgovarati, tema su o kojoj se manje govori nego o samim iznosima.

Novi megafond

Komisija je predložila spajanje 14 dosadašnjih programa u jedan Europski fond za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu, ribarstvo i sigurnost. Jedan fond, jedna omotnica po državi, jedan nacionalni plan koji sve objedinjuje. No, to donosi i određene izazove – da se iz jedne velike finanijske omotnice novac usmjerava prema političkim prioritetima, koji ne moraju nužno biti razvojni.

Obrana, koja sada prima deseterostruko više sredstava, natjecat će se za prostor s kohezijom i poljoprivredom unutar istog okvira. Lokalne zajednice, koje nemaju lobiste u Bruxellesu, gube vidljivost.

– Kao izvjestitelj za nacionalne planove, predlažem zasebne omotnice za kohezijsku i poljoprivrednu politiku te inzistiram na primjerenoj ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u izradi i provedbi nacionalnih planova. Time bi sve države članice trebale primjenjivati praksu partnerstva i suradnje Vlade sa županijama, gradovima i općinama koja u Hrvatskoj već godinama daje rezultate. Osim toga, kroz jedinstveni nacionalni plan, specifičnosti svih gospodarskih grana, hrvatskih županija, otoka, kao i pograničnih područja moći će se na jednom mjestu sveobuhvatno uzeti u obzir, postavljajući ključne reformske i investicijske prioritete – rekao je Ressler što već i jest konkretan amandman EU parlamenta koji razgrađuje model Komisije i vraća dio zaštite tradicionalnim politikama.

Hoće li taj amandman proći u Parlamentu, teško je reći. Europska pučka stranka, kojoj pripada i HDZ, ali i predsjednica EU Komisije, Ursula von der Leyen, najveća je politička frakcija u parlamentu. Trenutni partneri su im Renew Europe i Socijalisti koji također traže te ustupke, ali i neke druge, poput Zelene tranzicije i socijalne kohezije.

Novi izvori prihoda

Naravno da će zadovoljavanje svih prioriteta i sigurnosnih i ekonomskih izazova imati i cijenu, a to znači, navodi Ressler, ‘otvara rasprava o novim izvorima prihoda koji ne bi smjeli dodatno opteretiti europske građane ili gospodarstvo’.

– Rasprava o novim vlastitim sredstvima izravno je povezana s otplatom duga za NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost s ciljem pronalaska održivog modela financiranja bez dodatnog pritiska na nacionalne proračune. Parlament podupire ideju šireg paketa sredstava, a ako neki od prijedloga ne budu prihvaćeni, Parlament poziva da se razmotre alternative kao što su pristojba na digitalne usluge, pristojba na uslugeinternetskih igara na sreću, proširenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama ili pristojba na kapitalne dobitke od kriptoimovine. EU Parlament neće moći podržati novi proračun bez vjerodostojnih novih izvora prihoda – kazao je Ressler.

Pred nama su, bez ikakve dileme, neizvjesni i zahtjevni razgovori, ne postoji svijest među svim akterima da bi proračunska blokada ili neuspjeh poslali vrlo lošu poruku, zaključio je Ressler.