- 01. srpanj 2023.
Hrvatska i Europa svakodnevno svjedoče nepojmljivoj brzini i intenzitetu dalekosežnih promjena. Geopolitička arhitektura, naša društva i gospodarstva, način života i poslovanja mijenjaju se nevjerojatnom dinamikom. Povratak rata na europski kontinent, migrantski pritisak na Europu i Hrvatsku, klimatske promjene i tehnološke revolucije pozivaju na temeljito promišljanje položaja Hrvatske nakon deset godina našeg europskog članstva.
Hrvatska povijesno i kulturološki pripada europskom civilizacijskom krugu. Tako ju je vidio i usmjerio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Pod njegovim vodstvom, uz nemjerljivu žrtvu hrvatskih branitelja, hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu izborio je neovisnost, međunarodno priznanje, ali i mogućnost da nakon dugotrajnih pregovora 1. srpnja 2013. postanemo dio EU. Za razliku od svih onih floskula da će europsko članstvo rastočiti teško izborenu državnost, desetljeće iza nas pokazuje upravo suprotno. Hrvatska je danas sigurnija, snažnija i uvaženija nego što je bila ikada u svojoj modernoj povijesti.
Zbog toga Hrvatska sada može kvalitetnije artikulirati i zaštititi svoje interese, interese hrvatskog naroda i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, kao i u svojem susjedstvu. Za razliku od ne tako davnih vremena, Hrvatsku se više ne stavlja u nekakve sumnjive koncepte tzv. Zapadnog Balkana ili ‘regiona’. Hrvatska se odmiče od europske periferije s prilikom za ravnopravnu utakmicu s najboljima. Od početka ove godine i bez graničnih kontrola prema Europi i s eurom kao službenom valutom. Time smo postali jedna od samo 15 država koje su istovremeno članice EU, NATO saveza, eurozone i Schengena.
Takav poboljšan položaj nije cilj sam za sebe. To je instrument za osnaživanje naše zemlje i još bolji životni standard u svim dijelovima Hrvatske. Od 2015. godine Hrvatska je s 59% europskog standarda došla na razinu od 73% prosječne razvijenosti. Time se sasvim sigurno nećemo zadovoljiti, ali taj podatak, uz dinamičan gospodarski rast, nisku nezaposlenost i rekordno visoku zaposlenost, možda najbolje pokazuje ispravan smjer kojim Hrvatska ide.
Kao europska članica imamo odgovornosti, ali iznad svega brojne prednosti i mogućnosti. Povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje bio je desetljećima nedostižan san. Uz jasnu viziju i inteligentno korištenje europskih sredstava, izgrađen je Pelješki most, kao trajni simbol europskog članstva. LNG terminal na otoku Krku Hrvatsku je pozicionirao kao energetsko čvorište ovog dijela Europe. Za ubrzanu digitalizaciju, zelenu tranziciju i modernizaciju Hrvatska na raspolaganju ima preko 25 milijardi eura.
U takvom kontekstu, kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, i u suradnji s hrvatskom Vladom i kao dio najveće političke obitelji europskih pučana, nastavljam se svakodnevno boriti za osnaženu Hrvatsku u sigurnoj Europi, obranu temeljnih europskih civilizacijskih vrijednosti i ravnopravni položaj hrvatskih državljana.