Za Večernji list: Europa mora hitno ojačati prekograničnu suradnju u borbi protiv kriminala

Rijetko koje zanimanje nosi toliku važnost i odgovornost kao ono policajaca. Diljem Europe upravo su oni ti koji prvi reagiraju u kriznim situacijama, nerijetko uz veliki osobni rizik. Ipak, njihov glas rijetko dopire do javnosti. Prečesto ostaju na margini političkih rasprava, iako su svakodnevno na prvoj crti. Zato smo u Klubu zastupnika Europske pučke stranke (EPP) odlučili staviti njihov rad u središte pozornosti. Ovaj smo tjedan, zajedno s povjerenikom za unutarnje poslove, Magnusom Brunnerom, okupili predstavnike nacionalnih policija, Europola i drugih ključnih dionika. Poruka koju smo čuli bila je jasna: Europa mora hitno ojačati prekograničnu suradnju u borbi protiv kriminala. Taj je zahtjev tim važniji jer sigurnosni izazovi postaju sve složeniji. Podaci Eurostata pokazuju zabrinjavajući trend: 2023. godine kaznena djela protiv imovine u EU-u porasli su: krađe za 4,8%, provale za 4,2%, razbojstva za 2,7%, a i broj ubojstava povećao se za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Kako bismo preokrenuli ovaj trend, Klub zastupnika EPP-a predlaže konkretne mjere na više razina.

Prvi korak je jasan: slušati i surađivati s policijskom zajednicom. Kao što poslovni sektor vodi rasprave o konkurentnosti i inovacijama, tako i oni koji se svakodnevno bore protiv kriminala najbolje razumiju prirodu prijetnji s kojima se suočavamo. Njihova stručnost u području unutarnje sigurnosti – od borbe protiv organiziranog kriminala do suzbijanja nasilja – neprocjenjiva je za oblikovanje učinkovitih politika. Upravo će u mjesecima koji slijede njihovo iskustvo biti temelj našeg zakonodavnog rada, uključujući i u vezi s jačanjem uloge Europola. Posebno važno bit će pronaći pravu ravnotežu između operativnih potreba službi sigurnosti i oblikovanja politika na europskoj razini. Iako je sigurnost odgovornost država članica, stvarnost kriminala ne poznaje granice, zbog čega je bolja europska koordinacija nužnost.

Zajednička europska akcija nužna je i zato što kriminalne mreže sve češće iskorištavaju prednosti europskih sloboda koje su zamišljene za građane, a ne za zločince. Podaci su zabrinjavajući: više od 70% organiziranih kriminalnih skupina djeluje transnacionalno. Kako bismo pomogli policiji u borbi protiv kriminala i praćenju nezakonitih financijskih tokova, tražimo punu i dosljednu provedbu zakonodavstva o sprječavanju pranja novca. Uz to, zalažemo se za snažnije ovlasti za oduzimanje nezakonito stečene imovine. Također, ne smijemo dopustiti da se članovi kriminalnih skupina slobodno kreću Europom. Potrebno je uvesti zabrane ulaska i ograničenja za državljane EU koji su osuđeni za najteža kaznena djela. Pozivamo i na stvaranje zajedničkog pravnog okvira koji će omogućiti ograničavanje kretanja osobama koje su pod istragom, imaju dokazane veze s kriminalnim mrežama ili ih nadležna tijela smatraju ozbiljnom prijetnjom.

Ne smijemo zaboraviti ni svakodnevnu, tihu, ali ključnu ulogu koju policija ima u našim životima – ne samo u zaštiti ulica i pomoći žrtvama, već i u očuvanju temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski način života. Nažalost, neki – osobito s ljevice – nastoje policiju svesti na puki instrument represije, zanemarujući njezinu stvarnu društvenu misiju. Istina je sasvim suprotna: policijski službenici stoje na prvoj crti obrane od prijetnji koje potresaju naša društva. Kada dođe trenutak opasnosti, znamo tko prvi dolazi – zovemo policiju.

Policijske snage igraju ključnu ulogu u odgovoru Europske unije na promjenjivo sigurnosno okruženje i u provedbi Europske strategije unutarnje sigurnosti (ProtectEU). One su također neizostavan oslonac u jačanju otpornosti i spremnosti Unije na suočavanje s krizama – bilo vidljivima bilo nevidljivima. Sve više sigurnosnih izazova odvija se upravo u digitalnom prostoru gdje razvoj umjetne inteligencije donosi nove prijetnje i povećava broj žrtava. Zato nam je potrebna napredna digitalna infrastruktura – uključujući interoperabilnost baza podataka EU-a u stvarnom vremenu, s jasno definiranim pravilima za pristup, pohranu i obradu podataka. Suradnja s europskim agencijama poput Europola i Frontexa također mora biti znatno učinkovitija. U vremenu kada kriminalci sve brže koriste tehnologiju, naši alati i zakoni ne smiju zaostajati – oni moraju biti korak ispred.

Istodobno, ne smijemo zanemariti ni dobrobit samih policajaca. Nasilje u Europi je u porastu – ne samo prema građanima, nego i prema onima koji ih štite. Policijski službenici danas se suočavaju s dvostrukim pritiskom: izvana, kroz sve opasnije operacije, i iznutra, kroz probleme poput sagorijevanja (burnout), posttraumatskog stresnog poremećaja i drugih izazova mentalnog zdravlja. To je ozbiljno društveno pitanje. Zato se Europska pučka stranka zalaže da se policijski službenici, vojnici, zatvorski čuvari, carinici i granična policija formalno priznaju na razini EU-a kao profesije visokog rizika. Takvo zakonsko priznanje omogućilo bi jaču socijalnu i pravnu zaštitu, kao i pružilo temelj za usklađeni europski okvir za unapređenje njihovih radnih i zdravstvenih prava.

Želimo da svi ovi prioriteti budu jasno i trajno postavljeni na dnevni red Europskog parlamenta – kako na plenarnim sjednicama, tako i unutar ključnih parlamentarnih odbora. Posebno u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), gdje upravo radimo na izvješću o borbi protiv organiziranog kriminala i zlouporabe droga. To je strpljiv, sustavan i odgovoran rad koji može predvoditi samo Klub zastupnika Europske pučke stranke. Tu leži temeljna razlika između nas i drugih političkih opcija u Europskom parlamentu. Dok se mnogi natječu u deklarativnom priznavanju važnosti policije, samo EPP sustavno poduzima konkretne mjere kako bi ojačao njihov položaj i omogućio im da štite građane Europe sigurnije, učinkovitije i dostojanstvenije.