EU Fondovi
Republika Hrvatska će u narednom sedmogodišnjem razdoblju imati na raspolaganju oko 25 milijardi eura (u tekućim cijenama, a 24,5 mlrd. u cijenama iz 2018.) s ciljem provedbe kohezijske politike Europske unije.
Nakon što je Europski parlament dao svoju suglasnost, Vijeće je 17. prosinca 2020. donijelo uredbu kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije za razdoblje 2021.—2027.
Uredbom se za 27 država članica predviđa dugoročni proračun od 1210,9* milijardi eura u tekućim cijenama. Zajedno s instrumentom za oporavak EU Nove generacije (NextGenerationEU) od 806,9** milijardi eura, osigurat će se 2017,8 milijardi eura za potporu oporavku od pandemije i dugoročnim prioritetima Unije u različitim područjima.
Dugoročnim proračunom Europske unije za razdoblje 2021.—2027. obuhvatit će se sedam rashodovnih područja kao i predvidjeti okvir za financiranje gotovo 40 programa potrošnje EU-a u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.
* 1074,5 milijardi EUR u cijenama iz 2018. godine
** 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018. godine
*u tekućim cijenama
Sredstva na raspolaganju Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska će u razdoblju od 2021. do 2027. godine imati na raspolaganju oko 25 milijardi eura (u tekućim cijenama). To je više nego dvostruko povećanje u odnosu na 10,7 milijardi eura dostupnih za proteklo razdoblje 2014.—2020.
Kroz višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine Hrvatskoj će biti osigurano oko 14,48 milijardi eura, dok joj instrument EU Nove generacije osigurava oko 11 milijardi eura (prema tekućim cijenama). EU Nove generacije je instrument privremenog oporavka za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa. Kako bi se koristile Instrumentom oporavka i otpornosti, države članice morale su podnijeti svoje nacrte planova oporavka i otpornosti (NPOO) u kojima se utvrđuju planovi reformi i ulaganja koje ocjenjuje Komisija, a potom odobrava Vijeće. Kroz VFO predviđeno je 9,68 milijardi eura za kohezijsku, sigurnosnu i ribarstvenu politiku te 4,8 za poljoprivrednu politiku (jamstva u poljoprivredi i ruralni razvoj).
Putem instrumenta EU Nove generacije Republici Hrvatskoj osigurano je 6,31 milijarda eura bespovratnih sredstava, 3,6 milijardi eura zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost, 574 milijuna eura iz instrumenta REACT EU te oko 205 milijuna eura za ruralni razvoj. Za Fond za pravednu tranziciju osigurano je 187 milijuna eura dijelom iz VFO i EUNG.
*više od 25 mlrd. u tekućim cijenama
Kohezijska politika jedna je od ključnih politika Europske unije čiji je cilj smanjenje razlika u razvijenosti država članica, odnosno regija EU-a, a provodi se kroz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) usmjerenih na ulaganja i zapošljavanje te europsku teritorijalnu suradnju.
Umjesto na dosadašnjih 11 tematskih prioriteta, ulaganje EU-a u novom višegodišnjem razdoblju usmjereno je na pet glavnih ciljeva:
Pametna europa
Poboljšanje istraživačkih i inovacijskih sposobnosti
Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća i vlade
Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova
Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju itd.
Zelenija Europa
Energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije
Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja
Promicanje prilagodbe na klimatske promjene
Održivo upravljanje vodama
Prelazak na kružno gospodarstvo itd.
Povezanija Europa
Razvoj klimatski otporne, pametne, sigurne, održive i intermodalne TEN-T mreže
Razvoj i poboljšanje održive, klimatski otporne, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
Solidarna Europa
Unaprjeđenje tržišta rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju
Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje
Povećanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica državljana i trećih zemalja
Zdravstvena skrb itd.
Europa bliža građanima
Poticanje integriranog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulturne baštine kao i sigurnosti u urbanim, ruralnim i obalnim područjima
Novosti i glavne odrednice za korištenje
sredstava u VFO 2021.—2027.
Hrvatska će sukladno novoj NUTS klasifikaciji umjesto na dosadašnje dvije, biti podijeljena na četiri statističke regije 2. razine. Te regije su: Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb. Izuzev Grada Zagreba, sve će biti svrstane u kategoriju slabije razvijenih regija s razinom BDP-a ispod 75% prosječnog BPD-a Europske unije, čime će se osigurati veće stope sufinanciranja projekata od strane EU.
Stopa nacionalnog sufinanciranja ostaje 15% kao i u prethodnom razdoblju, a isto ostaje i razdoblje korištenja sredstava koje će važiti za period N+3 godine, dok će se sredstva VFO-a koristiti raspisivanjem javnih poziva kao i do sada.
Glavne odrednice za korištenje sredstava unutar kohezijske politike u novom razdoblju su:
1
Jednostavniji i fleksibilniji pravni i politički okvir
Jedna regulativa za 7 fondova
Skraćene odredbe regulative
Tri fonda spojena u ESF+
11 ciljeva konsolidirano u 5 ciljeva
Jednostavnije definirani ciljevi itd.
2
Pojednostavljen proces programiranja
Jedan strateški dokument za 7 fondova
Smanjeni i pojednostavljeni uvjeti za provedbu
Pojednostavljena logika intervencije
Mogućnost novog programiranja nakon 5 godina za posljednje 2 godine itd.
3
Jednostavnija provedba za brže i jednostavnije postizanje rezultata
Ubrzavanje procedure za pripremu i provedbu velikih projekata
Fleksibilnije prenošenje sredstava među prioritetima i programima itd.
4
Pojednostavljenje praćenja izvještavanja i evaluacije
Upotreba pojednostavljenih troškovnih opcija
PDV postaje prihvatljiv trošak za projekte do 5 milijuna eura
Za projekte koji ostvaruju neto prihod ukida se obveza izračuna diskontiranog neto prihoda
Pojednostavljeno imenovanje tijela u sustavu imenovanja i kontrole itd.
5
Jednostavniji i razmjeran sustav kontrola i revizija
Jednostavniji zahtjevi za revizije programa s dobrim rezultatima
Izbjegavanje dvostrukog revidiranja istih rashoda
Europski strukturni i investicijski fondovi 2021.—2027.
Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi glavni su instrumenti za provedbu ciljeva kohezijske politike Europske unije. Upravljanje fondovima je podijeljeno između Unije te nacionalnih i regionalnih tijela, a za implementaciju su zadužene države članice. Postoji pet ESI fondova usmjerenih na ulaganja u rast i zapošljavanje te europsku teritorijalnu suradnju: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond + (ESF+), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR). Novi ESF+ nastao je spajanjem postojećeg Europskog socijalnog fonda (ESF), Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI), Fonda za europsku pomoć najugroženijima (FEAD), Programa zapošljavanja i socijalnih inovacija (EaSI) i zdravstvenog programa EU.
Uz ESI fondove, EU upravlja i drugim fondovima kao što su Fond za pravednu tranziciju, Fond za azil i migracije (FAMI), Instrument za upravljanje granicama i vize (BMVI) te Fond za unutarnju sigurnost (FUS) itd.
Glavne značajke ESI fondova su:
1
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Namjena
Jačanje ekonomske i socijalne kohezije država članica EU
Tematska područja
Inovacije
Digitalizacija
Podrška malim i srednjim poduzetnicima (MSP-ovima)
Ekonomija bez ugljika
Obnovljivi izvori
Mogućnosti financiranja
MSP-ovi, ICT projekti
Ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta
Ulaganja u projekte s niskom razinom ugljika
Projekti vezani uz: istraživanje i inovacije, prometnu infrastrukturu, obnovljive izvore energije, energetiku i okoliš
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
5,54 mlrd. eura
Stopa sufinanciranja
50—75% ukupne vrijednosti projekta
2
Kohezijski fond (KF)
Namjena
Održiva gospodarska konkurentnost kroz istraživanje i inovacije, digitalnu tranziciju i ciljeve Europskog zelenog sporazuma
Tematska područja
Inovacije, digitalizacija, podrška MSP-ovima
Ekonomija bez ugljika, obnovljivi izvori
Strateški transport i digitalne mreže
Podrška lokalno vođenim razvojnim strategijama, urbani razvoj itd.
Mogućnosti financiranja
Promicanje mjera energetske učinkovitosti i obnovljive energije
Projekti iz zaštite okoliša i prometne infrastrukture
Razvoj pametnih energetskih sustava
Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja rizika i otpornost na katastrofe
Promicanje održivog upravljanja vodama
Jačanje biološke raznolikosti itd.
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
1,546 mlrd. eura
Stopa sufinanciranja
80—85% ukupne vrijednosti projekta
3
Europski socijalni fond + (ESF+)
Namjena
Jačanje socijalne dimenzije EU i provedba europskog stupa socijalnih prava
Tematska područja
Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje
Učinkovitost tržišta rada i jednak pristup kvalitetnom zapošljavanju
Socijalna uključenost, zdravlje i borba protiv siromaštva
Mogućnosti financiranja
Poboljšavanje mogućnosti zapošljavanja i socijalne uključenosti
Ulaganja u ljudske resurse i poboljšanje pristupa tržištu rada
Osnaživanje ugroženih skupina
Integriranje ljudi u nepovoljnom položaju itd.
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
1,982 mlrd. eura
Stopa sufinanciranja
50—85% ukupne vrijednosti projekta
4
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
Namjena
Jačanje europske politike ruralnog razvoja, jačanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora
Tematska područja
Podrška europskom uzgoju i proizvodnji visokokvalitetne hrane
Inovativna i pametna industrijska transformacija
Čista i poštena energetska tranzicija, zeleno i plavo ulaganje, kružno gospodarstvo, prilagodba klimi i sprječavanje rizika
Mobilnost i regionalna ICT povezanost
Mogućnosti financiranja
Ulaganja u infrastrukturu poljoprivrednog sektora, jačanje konkurentnosti
Konkurentnost poljoprivrede i šumarstva
Proizvodnja visokokvalitetne hrane
Potpora prihodima poljoprivrednika
Pametni rast poljoprivrednih tehnologija
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
2,1 mlrd. eura
Stopa sufinanciranja
65—85% ukupne vrijednosti projekta
5
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)
Namjena
Potpora Zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP) i provedbi Integrirane pomorske politike (IPP) EU
Tematska područja
Konkurentnost sektora pomorstva i ribarstva
Jačanje sposobnosti preživljavanja subjekata u ribarskom sektoru
Promicanje ekološkog ribarstva i metoda proizvodnje
Poticanje održivog razvoja u ribarskim područjima
Mogućnosti financiranja
Prikupljanje, upravljanje i uporaba podataka u svrhu znanstvene analize i provedbe ZRP-e
Programi podrške lovostaju
Poticanje prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva
Praćenje i istraživanje na moru
Studije, pilot projekti u sektoru ribarstva i akvakulture itd.
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
224 milijuna eura
Stopa sufinanciranja
Do 85% ukupne vrijednosti projekta
6
Europski fond za jamstva u poljoprivredi
Namjena
Potpora prihodima za poljoprivrednike i tržišne mjere
Tematska područja
Jačanje zajedničke poljoprivredne politike
Jačanje otpornosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarstvenog sektora
Pružanje opsega potrebnog za upravljanje krizama na tržištu
Mogućnosti financiranja
Potpora poljoprivrednicima kroz intervencijsku kupnju, pomoć pri skladištenju i pomoć kod izvanredne krize na tržištu
Mjere informiranja koje se odnose na ZPP
Dostupna sredstva unutar VFO 2021.—2027.
2,6 mlrd. eura
Stopa sufinanciranja
65—85% ukupne vrijednosti projekta
Programi Unije 2021.—2027.
Programi Europske unije potiču suradnju država članica radi ostvarenja zajedničkih europskih ciljeva i politika, a u većini slučajeva za provedbu projekata financiranih iz Programa Unije potrebno je međunarodno partnerstvo. Postoji niz programa koji pokrivaju različita područja i čija se pravila određuju za sedmogodišnje razdoblje, no većinu Programa Unije provode izravno tijela Europske komisije koja raspisuju pozive, ocjenjuju projektne prijedloge, vrše odabir i donose odluke o financiranju. Na nacionalnoj razini osigurava se dostupnost informacija i pomoć potencijalnim prijaviteljima u pripremi projekata kroz nacionalne kontakt službe.
Glavni Programi EU i njihova obilježja su:
1
Obzor Europa
(nastavak programa Obzor 2020.)
Područje
Istraživanje i inovacije
Cilj
Potaknuti konkurentnost EU ulaganjem u znanstvene i tehnološke temelje
Stopa sufinanciranja
Do 70% opravdanih troškova (do 100% za neprofitne organizacije)
Paušalni iznos od 25% za neizravne troškove
2
InvestEU
(nastavak Europskog fonda za strateška ulaganja uz objedinjavanje 13 drugih financijskih instrumenata)
Područje
Potpora ulaganjima u državama članicama
Cilj
Potaknuti konkurentnost gospodarstva EU, održivi rast, socijalnu otpornost, uključivost i integraciju tržišta kapitala u EU
Stopa sufinanciranja
/ (većinom krediti i jamstva)
3
Instrument za povezivanje Europe (CEF)
Područje
Ulaganja u prekogranične infrastrukturne projekte TEN-T mreže
Promet, energetika, digitalni sektor
Cilj
Smanjenje energetske ovisnosti EU, daljnja integracija unutarnjeg energetskog tržišta
Stopa sufinanciranja
Do 30% u prometnom sektoru i sektoru digitalizacije
Do 50% u energetskom sektoru
4
Erasmus+
Područje
Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport
Cilj
Jačanje znanja, vještina i zapošljivosti
Stopa sufinanciranja
Do 100% prihvatljivih troškova
5
Program jedinstvenog tržišta
Područje
Zdravlje i dobrobit životinja, konkurentnosti MSP-ova, jačanje unutarnjeg tržišta, zaštita potrošača i sigurnost proizvoda, europska statistika
Cilj
Korištenje prilika koje pruža funkcionalno jedinstveno tržište od strane potrošača i MSP-ova
Stopa sufinanciranja
Do 100% prihvatljivih troškova
6
Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)
Područje
Klima i zaštita okoliša
Cilj
Razvoj i provedba inovativnih rješenja u području okoliša i klime s ciljem prelaska EU na niskougljično i kružno gospodarstvo
Stopa sufinanciranja
Do 60% ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do visine 75% za prioritetne vrste iz potprograma Priroda i biološka raznolikost
7
Kreativna Europa
Područje
Kultura i mediji
Cilj
Jačanje suradnje u području kulturne raznolikosti, baštine te kompetitivnosti i međunarodne prisutnosti kulturnog i kreativnog sektora
Stopa sufinanciranja
Između 50 i 80% ukupno prihvatljivih troškova
8
Digitalna Europa
Područje
Umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, napredno računanje, analiza podataka
Cilj
Izgradnja digitalnih strateških kapaciteta EU te široke upotrebe digitalnih tehnologija
Stopa sufinanciranja
Do 100% prihvatljivih troškova
9
EU za zdravlje
Područje
Zdravstvo
Cilj
Jačanje otpornosti EU na zdravstvene prijetnje, jačanje zdravstvenih sustava itd.
Stopa sufinanciranja
Između 60 i 80% ukupno prihvatljivih troškova
10
Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Područje
Promocija jednakosti i prava, aktivno građanstvo, borba protiv nasilja, europske vrijednosti
Cilj
Promocija prava i vrijednosti upisanih u EU sporazume
Stopa sufinanciranja
Do 90% prihvatljivih troškova
Koji su koraci u pripremi i provedbi projekata?
1
Pronalazak odgovarajućeg poziva
Projekt će se za financiranje natjecati s projektima drugih kandidata, a samo financiranje se sastoji od izravnoga novčanog doprinosa Europske komisije za potporu projektima ili organizacijama koje pridonose provedbi programa ili politike EU-a.
2
Provjera prihvatljivosti
U ovom koraku mogu Vam pomoći i vanjski stručnjaci (konzultanti), a na stranicama HGK nalazi se i baza poslovnih savjetnika za EU projekte.
3
Pronalazak partnera
Programi Unije u pravilu zahtijevaju međunarodno partnerstvo, dok to kod ESI fondova nije uvijek slučaj. Ovisno o pravilima poziva, u nekim slučajevima morat ćete pronaći partnere ili formirati konzorcij koji će sudjelovati u pripremi i provedbi projekta.
4
Priprema projektnog prijedloga
Projekt treba biti pripremljen u skladu sa svim pravilima prihvatljivosti i dopustivosti, smjernicama i kriterijima utvrđenim u uputama za prijavitelje projektnog prijedloga. Nakon toga Vaš prijedlog kreće u proces administrativne i kvalitativne provjere.
5
Potpisivanje ugovora
Ako je projekt dovoljno dobro ocijenjen i postoje sredstva za njegovo financiranje, bit će Vam ponuđeno sklapanje ugovora o dodjeli sredstava.
6
Upravljanje projektom
S početkom provedbe kreće upravljanje projektom kako bi se ostvarili planirani ciljevi, pratila namjenska potrošnja sredstava, upravljalo rizicima i sl. Konačno isplaćena sredstva ovisit će o uspješnosti provedbe.
7
Daljnje praćenje i izvještavanje
Po završetku projekta bit će potrebno napraviti završno izvješće i prikupiti popratnu financijsku i administrativnu dokumentaciju. Nakon odobrenog završnog izvješća, slijedi završna isplata sredstava i projekt je zaključen.