- 15. prosinac 2025.
- Lokalne aktivnosti
Hrvatskoj je u okviru prijedloga novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. predviđena inicijalna omotnica od 16,8 milijardi eura, no u predstojećim pregovorima neće biti presudno samo kolika će sredstva biti na raspolaganju, već i pod kojim uvjetima te za koje će se ciljeve koristiti. Poručio je to zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator europskih pučana u odboru za proračunske politike Karlo Ressler na konferenciji „Novi višegodišnji proračun EU-a: Iskustva provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost“.
Konferenciju su organizirali Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, a okupila je predstavnike europskih institucija, nacionalne administracije te stručnjake iz javnog i privatnog sektora. Uz Resslera, sudjelovali su članovi Europskog revizorskog suda Ivana Maletić i Kristijan Jorg Petrovič, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž te državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan.
Ressler je istaknuo da će 2026. godina biti obilježena intenzivnim političkim razgovorima i pregovorima o novom dugoročnom proračunu EU-a, koji mora pomiriti financiranje tradicionalnih politika, poput kohezije i poljoprivrede, s novim prioritetima: sigurnošću, obranom i jačanjem europske konkurentnosti. Upozorio je da prijedlog Europske komisije donosi radikalnu promjenu kroz uvođenje tzv. megafonda, koji bi se provodio putem nacionalnih i regionalnih partnerskih planova u suradnji s Europskom komisijom, po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost.
U tom je kontekstu najavio da će u veljači 2026. Hrvatsku po prvi put posjetiti predstavnici dvaju odbora Europskog parlamenta: Odbora za proračune te Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku. Cilj posjeta bit će detaljna analiza provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, nakon prethodnih posjeta Grčkoj i Italiji, kako bi se na temelju stvarnih rezultata i iskustava oblikovao novi proračunski okvir.
Ressler je naglasio da je Hrvatska među državama članicama koje u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost predvode tempo na europskoj razini, ali da je upravo sada važno objektivno sagledati i pozitivne i problematične elemente tog instrumenta. Podsjetio je da su europska sredstva kroz 12 godina članstva omogućila snažan razvojni iskorak Hrvatske, koja je s oko 60 posto prosječne razvijenosti EU-a došla na gotovo 80 posto, te istaknuo da kohezijska politika nije milostinja, već strateško ulaganje u konkurentnost Europe u cjelini.
Zaključno, Ressler je poručio da će se u nadolazećim pregovorima zalagati za proračun koji će osigurati jasna pravila, snažnu ulogu regija i gradova te učinkovito korištenje sredstava, kako bi nova europska ulaganja donijela konkretne i dugoročne rezultate za Hrvatsku i Europsku uniju.