08. svibanj 2025.
Europski parlament

Parlament usvojio poziciju o sedmogodišnjem proračunu EU

Uoči zakonodavnog prijedloga koji se očekuje u srpnju, Europski parlament je danas usvojio rezoluciju kojom definira svoju političku viziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nakon 2027. godine. Rezolucija snažno usmjerava institucije i države članice prema proračunu koji mora odgovoriti na nove geopolitičke, sigurnosne i gospodarske izazove te će biti temelj pozicije Parlamenta.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP), ujedno i koordinator Europske pučke stranke u Odboru za proračun (BUDG), ističe da je “potrebno odbaciti status quo, jer proračun ograničen povijesnim pragom od 1% BDP-a više ne može biti odgovor na ratove, prirodne nepogode, demografske pritiske i nepredvidive krize“. U svom plenarnom obraćanju je izjavio kako “u svijetu u kojem se vraća nemilosrdna logika geopolitike, a sigurnost više nije zajamčena, Europa mora imati dugoročni proračun koji nije samo tehnički dokument, već strateški kompas Unije”.

Europska pučka stranka (EPP) od početka odlučno odbacuje prijedloge o zamjeni kohezijskih sredstava s jedinstvenim „nacionalnim planovima” u nadležnosti Komisije, jer bi to oslabilo ulogu lokalnih zajednica koje najbolje razumiju potrebe na terenu. Danas je to potvrdila i većina u parlamentu. „Hrvatsko iskustvo pokazuje da se sredstva iz fondova ne mogu tretirati kao milostinja, nego kao strateške investicije koje omogućuju stvarne promjene – od novih škola i bolnica do modernizirane prometne infrastrukture“ dodaje Ressler.

U pogledu konkurentnosti, parlament zagovara drastičnu simplifikaciju procesa i administrativno rasterećenje za kompanije. Također se protivi ideji objedinjavanja više programa pod jednim fondom konkurentnosti, smatrajući da bi to oslabilo postojeće uspješne inicijative poput programa Obzor i Erasmus+. Umjesto toga, traži jačanje postojećih alata poput InvestEU te horizontalnu implementaciju odredbe konkurentnosti u trenutne fondove kao i jačanje dimenzije jedinstvenog tržišta. „U budućem VFO-u ulaganja u obrazovanje, tehnologiju, inovacije, energetiku i zdravstvo moraju ostati prioritet“ zaključio je Ressler.

U kontekstu ruske agresije koja traje već treću godinu, jasno je da Unija ne može ovisiti o tuđim kapacitetima te da je nužno osigurati pametnija ulaganja u obranu. Dodatno, kroz veću fleksibilnosti cjelovitog proračuna se želi osigurati pravodobno usmjeravanje investicija i jačanje otpornosti Unije naspram globalnih izazova, međutim, uz istovremeno snažnije instrumente kontrole koji će osigurati da sredstva doista ulažemo ciljano, ispravno i u skladu s vladavinom prava.

U cjelini, Parlament traži znatno povećanje financijskog kapaciteta VFO-a kako bi se omogućila otplata zajedničkog duga, odgovor na buduće krize i ulaganje u prioritete poput obrane i konkurentnosti. Stoga Parlament poziva na uspostavu novih vlastitih prihoda, koji neće dodatno opterećivati građane, već se temeljiti na instrumentima poput prihoda od trgovine emisijskim jedinicama, digitalne ekonomije i naknada za plastiku.