- 12. srpanj 2023.
Unatoč zabrinutosti poljoprivrednika i ribara te odbijanju nadležnih parlamentarnih odbora, Europski parlament je danas tankom većinom usvojio stajalište za početak pregovora s Vijećem o kontroverznoj Uredbi o očuvanju prirode. Prijedlog Komisije može imati dobre namjere, ali za Klub HDZ/EPP ostaje velika zabrinutost za posljedice na ruralne zajednice, poljoprivrednike i ribare, smanjenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje cijene hrane.
Uredba predlaže niz pravno obvezujućih mjera za svaku državu članicu, uključujući Hrvatsku, s ciljem obnove europskih ekosustava. Glavni instrument koji se predlaže je smanjenje produktivnih površina zemljišta, šuma i mora kako bi se omogućila obnova barem 20% kopnenih i 20% morskih područja EU-a do 2030., a do 2050. i svih ekosustava. Želi se smanjiti područje na kojem se poljoprivrednici mogu baviti poljoprivredom odnosno u kojem je ribarima dozvoljeno ribariti.
Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova naše generacije zbog čega Europa treba ostati predvodnik zelenog razvoja. Istodobno, smanjenje produktivnih površina zemljišta ili mora bez uvažavanja zabrinutosti dionika, dovoljnog razmatranja posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje i povećanja cijene hrane je neodgovorno.
Nakon današnjeg usvajanja pozicije Parlamenta uslijedit će međuinstitucionalni pregovori. Države članice svoju su pregovaračku poziciju dogovorile krajem lipnja. Vijeće je supstancijalno interveniralo u prijedlog Komisije značajnim izmjenama u smjeru veće fleksibilnosti za države članice i smanjenja administrativnog opterećenja. Među ostalim, države članice su dogovorile da će se kvantitativne mjere obnove primjenjivati samo na područja u kojima je stanje staništa poznato, utvrdile su iznimku za morska područja koja imaju staništa mekog sedimenta, a od Komisije zatražile utvrđivanje nedostataka u financiraju i procjenu potrebnih financijskih sredstava. Takve važne izmjene i smjer država članica, uključujući Hrvatsku, Klub HDZ-a podržao je danas i u glasovanju o pojedinačnim amandmanima.
U nastavku ove ključne rasprave o učinku klimatskih politika na živote Europljana posebnu pozornost obratit ćemo na utjecaj zakonodavstva na hrvatske poljoprivrednike, ribare, obitelji s nižim i srednjim primanjima te inzistirati na većoj fleksibilnosti za države članice. Ako se tekst Uredbe ne poboljša, dodatni tereti koje regulativa predviđa doveli bi do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, udara na hrvatske ribare, skuplje cijene hrane, kao i problema u provedbi i postupcima planiranja i izdavanja dozvola za lokalne, regionalne i nacionalne vlasti.
Zaštita prirode može se postići i u suradnji s uključenim dionicima, kao i ravnoteži s drugim važnim društvenim ciljevima kao što su dostupnost hrane, opstojnost gospodarstva i očuvanje radnih mjesta.