Konferencija “GDPR – kamen temeljac digitalne budućnosti Europske unije”

Zastupnik Karlo Ressler sudjelovao je na konferenciji “GDPR – kamen temeljac digitalne budućnosti Europske unije” u organizaciji Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Konferenciju je otvorio ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić koji je istaknuo da svijest o važnosti zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj još nije na dovoljnoj razini, zbog čega je AZOP organizirao razne edukacije za građane, poduzetnike i obrtnike.

Govor zastupnika Karla Resslera na konferenciji “GDPR – kamen temeljac digitalne budućnosti Europske unije” nalazi se u nastavku.

U ubrzanom svijetu strelovitih promjena, digitalne tehnologije iz godine u godinu otvaraju potpuno nove mogućnosti, ali i opasnosti za ljudska prava i slobode te europsko društvo kakvo poznajemo.

Uz pitanja obrade velikih setova podataka, web 3, blockchain tehnologija, umjetna inteligencija i pojava sustava društvenog vrednovanja dovode do sasvim novih raspravi i zabrinutosti, koje se velikim dijelom opet odnose na pitanje zaštite privatnosti.

U takvom kontekstu, Europski dan zaštite osobnih podataka prilika je da zajedno, potpuno otvoreno raspravimo stanje zaštite privatnosti u Hrvatskoj i Europi.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka plod je, prije svega, konceptualne revolucije u razmišljanju, koja svakom pojedincu daje pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. To danas može izgledati kao samorazumljivo, ali nije. To je relativno novi koncept, u kojem je europsko zakonodavstvo pionirski postavilo trendove.

To je vjerojatno najpoznatiji pravni dokument Europske unije – i među europskim građanima i pred međunarodnom javnošću, najsnažniji zakonodavni brend, a u svakom slučaju najbolji primjer za tzv. Brussels effect, odnosno eksternalizaciju europskog zakonodavstva izvan europskih granica i postavljanje globalnih standarda.

Danas s odmakom od gotovo šest godina od usvajanja i četiri od početka primjene, vidimo da je Uredba promijenila način na koji se organizacije i pojedinci odnose prema osobnim podacima.

Pažljiviji smo i svjesniji potrebe zaštitnih mehanizama, a zaštita osobnih podataka i temeljna načela Uredbe postala su svojevrsni „zlatni standard“ europskog pristupa.

Istodobno, nema razloga zatvarati oči i pred izazovima i visokim troškovima primjene, koji očito postoje. To svakako uključuje i pitanje neujednačene primjene, uniformiranosti pravila za sve sektore, tehnologije i subjekte svih veličina.

Ipak, možda najvažniji problem tiče se apsolutističkog shvaćanja privatnosti koje ponekad neopravdano ima prednost pred drugim temeljnim pravima, bez konzistentnih odredbi o ograničavanju, primjerice u borbi protiv pandemije.

Načini primjene i tehnologija u svakom se slučaju razvijaju brže od prava, zbog čega je nužno zadržati određenu dozu fleksibilnosti te nastaviti ažurirati i unaprjeđivati pravila.

Nove tehnologije i sve veća digitalizacija društva pred nas ponovno stavljaju velike izazove donošenja odgovarajućeg regulatornog okvira

Jedan od takvih smjerova su i nova pravila za digitalni svijet, koja bi nam trebala olakšati
uređenu digitalnu transformaciju Europe.

Poslije teških rasprava, prošli je tjedan usvojena parlamentarna pozicija na Akt o digitalnim uslugama. Novim pravilima želimo postići ravnotežu između prava i odgovornosti korisnika i posredničkih platformi, pružajući europskim potrošačima bolju zaštitu u online prostoru, a pružateljima usluga veću pravnu sigurnost.

Jednako tako, krajem prošle godine usvojili smo i stajalište o Aktu o digitalnim tržištima, kojim nastojimo spriječiti nepoštene poslovne prakse velikih platformi, takozvanih nadzornika pristupa, odnosno onih koje imaju znatan utjecaj na unutarnje tržište, a sve kako bismo zaštitili korisnike te mala i srednja poduzeća.

Uz to, pregovara se i o reguliranju umjetne inteligencije. Posebno Uredbom nastoji se urediti okvir za napredne algoritme i strojno učenje, koji se bazira na objektivnoj procjeni rizika po temeljna prava građana. Kao potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju radim i na strateškom europskom planu za ovu središnju tehnologiju novog digitalnog doba.

Kolegice i kolege,

živimo u nepredvidivoj eri četvrte industrijske revolucije, kada uz zaštitu privatnosti, moramo voditi računa i o geopolitičkoj utakmici i očuvanju inovacijskog potencijala Europe, koja mora biti brža i konkurentnija, kako bi uhvatila korak s globalnim takmacima. Samo osam od dvjesto najvećih digitalnih kompanija u svijetu dolazi iz Europske unije.

Imamo i globalnu odgovornost zaštite temeljnih prava u novoj digitalnoj eri. Jer vjerujte mi, uz sve manjkavosti europskog sustava, ne postoji drugi globalni akter koji bi digitalni svijet uredio više po mjeri čovjeka, a ne po kriteriju profita ili kontrole stanovništva, nego li to želi Europa.

Pred nama su važne godine, koje će uvelike oblikovati kako živimo i radimo u novom digitalnom svijetu. U tom smislu, svi trebamo dati svoj doprinos punoj i pravilnoj implementaciji Uredbe, moderniziranju pravila i osnaživanju agencija za zaštitu osobnih podataka.

Vjerujem da i ova današnja konferencija može tome dati doprinos. Stoga želim svima uspješan rad i čestitam Europski dan zaštite osobnih podataka!