Reforma vlastitih sredstava preduvjet je održivosti Plana oporavka

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/ EPP) glasao je o Odluci Vijeća o reformi vlastitih sredstava Unije.

Vlastita sredstva Unije prihodi su odnosno izvor financiranja političkih prioriteta Europe. Čine čak 98% proračuna Unije te ih uplaćuje 27 država članica na godišnjoj bazi. Postojeći sustav vlastitih sredstava trenutno počiva na tri glavne kategorije prihoda, tradicionalna vlastita sredstva (uglavnom carine) zatim vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost te vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku.

Povijest pokazuje da je vrlo teško reformirati sustav financiranja u cijelosti. Kada se pogledaju izvori, odnosno prihodi Unije, može se reći kako prava istinska reforma nije zaživjela posljednjih 30 godina, točnije od davne 1988. godine kada je usvojen Delorsov prvi paket koji je uz dugoročni proračun sadržavao i reformu vlastitih sredstava.

Posljednjih godina to se pokušava promijeniti, a Europski parlament snažan je zagovaratelj transparentne i jednostavne reforme prihoda Unije kako bi se mogli financirati vodeći i najuspješniji europski programi, ali i moderni izazovi s kojima se susrećemo.

Kao član Odbora za proračune (BUDG), ali i kao izvjestitelj europskih pučana za proračun 2021. hrvatski zastupnik Ressler aktivno je sudjelovao na raspravi na kojoj je naglasio kako je potrebna reforma vlastitih sredstava da bi se osigurao kredibilan plan otplate zajma vrijednog 750 milijardi eura. Plan oporavka, masivan je odgovor Unije na pandemiju COVID-19 te znak solidarnosti i odlučnosti Unije ka bržem oporavku gospodarstva diljem cijele Europe.

“Snažnu poruku solidarnosti Europe prema najpogođenijima krizom mora pratiti i poruka odgovornosti prema svim Europljanima, a osobito mladima. Potrebna je brza reakcija – brza ratifikacija – kako bi poduzetnici, radnici, poljoprivrednici i ostali korisnici mogli što skorije početi koristiti predviđenu pomoć”, naglasio je Ressler.

Novi izvor financiranja Unije odnosit će se na naknadu za plastične vrećice čija uplata bi trebala krenuti s početkom idućeg dugoročnog proračuna za 2021. – 2027.godine.

“Doprinos za plastiku je važan prvi korak tri desetljeća od zadnjeg uvođenja novih vlastitih sredstava, ali nije ni približno dovoljno za održivost otplate. Potreban je jasan plan otplate jer će u suprotnom rezovi programa s najvećom dodanom vrijednošću ugroziti budućnost nove generacije Europe, što sasvim sigurno nije cilj”, zaključio je Ressler na plenarnoj sjednici u Bruxellesu.