Pregovori o sljedećem proračunu dolaze u izrazito zanimljivom trenutku i odvijat će se paralelno uz usvajanje novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Bit će to prvi proračun nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije, kao jedne od najvećih neto uplatiteljica u europski proračun. Stoga će jedna od važnijih zadaća pri izradi novog proračuna biti pronaći odgovarajući način za investiranje u nova područja, uz pokrivanje manjka do kojeg će doći izlaskom Ujedinjene Kraljevine. Također, Hrvatska će za vrijeme svog predsjedanja Vijećem Europske unije uvelike moći kroz političke smjernice dati smjer izrade proračuna.
Potrebni su novi programi, fondovi te instrumenti koji će odgovoriti na demografske, tehnološke, klimatske i gospodarske promjene kojima svjedočimo. Potrebe i izazovi s kojima se susreću mladi trebaju biti adekvatno adresirani u proračunu, kroz odgovarajuće iznose, ali i kroz konkretne mjere i programe. Potrebno je više sredstava za Erasmus+, kao jedan od najuspješnijih europskih programa. U trenutnom Višegodišnjem financijskom okviru ukupno je 14,7 milijardi eura bilo usmjereno na Erasmus+. Europski parlament zagovara utrostručenje tog iznosa u idućoj financijskoj perspektivi.
Prioriteti će biti dodatna potpora poduzetništvu, inovacijama i istraživanju, ali i povećanju sigurnosti te suočavanju s migracijama. Proračunom za sljedeću godinu moramo nastaviti modernizirati i graditi Europu nove generacije, ali istodobno i Europu koja ne zanemaruje svoje tradicionalne uspješne politike i smanjuje razlike između država članica
istaknuo je zastupnik Ressler
Proračun za 2020. godinu iznosi 169 milijardi eura. Za razliku od nacionalnih proračuna, europski proračun je izrazito investicijski orijentiran te predstavlja dodanu vrijednost nacionalnim proračunima. Samo 7% odlazi na administraciju, dok ostatak predstavljaju investicije kroz različite europske fondove. Donošenje proračuna za 2021. očekuje se oko sredine studenoga.
